U financijskoj perspektivi 2014.-2020. poduzetnicima je na raspolaganju milijardu eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 150 milijuna nacionalnih sredstava, ukupno 1,15 milijardi eura. Premda je to velik iznos, za povlačenje trebamo imati dvostruko više pripremljenih projekata, upozorio je Neven Kos iz Ministarstva poduzetništva i obrta na panelu "Mogućnosti bespovratnog financiranja poduzetništva – povlačenje sredstava iz EU i nacionalnih fondova".

"Na natječaje je prošle godine stiglo 150 prijava, brojka možda može izgledati mala, ali radi se o velikim investicijskim projektima koji su dosezali i do 10 milijuna eura", kaže Kos. Dijagnoza splitskog gospodarstva ne divergira previše od dobro poznatih nacionalnih boljki poduzetnika, no u konačnici ga spašava turizam. "Imamo sreću da je Split šampion turizma, u zadnjih nekoliko godina imamo značajan rast broja gostiju no, iako puno ulažemo, Split se ne može baviti samo turizmom", kaže Ela Žižić iz Grada Splita.

Budući da grad podno Marjana nema kapaciteta za razvoj velikih industrija, fokus je okrenut prema kreativnim industrijama, posebno IT sektoru. A jedan od predstavnika tog inovativnog segmenta je i tvrtka Innovatio Proficit koja se bavi softverskim rješenjima za mobilne aplikacije i jedan je od suorganizatora IT konferencije Shift. "Naš poslovni model je jednostavan, izvozimo IT usluge, a uvozimo novac, uglavnom dolare koji nam sjedaju na račun", kaže direktor Mateo Perak. Tvrtka je koristila niz dostupnih potpora za razvoj poslovanja sa svih razina. "Prijavljivali smo se na sve, od zavoda za zapošljavanje, grada do županije. To je bio vrlo dobar impuls i vjetar u leđa za nas; koristili smo potpore za odlaske na sajmove, marketing, za organizaciju Shifta… Sad polako prelazimo iz mikro u malu tvrtku", kaže Perak.

Apsurdi birokracije
Unatoč milijunskim iznosima na raspolaganju, poduzetnici često ne mogu ni do kune jer ih u tome priječe razne barijere. Apsurdi birokracije idu toliko daleko da projekti padaju zbog krive adrese ili 'tipfelera'. "Ključan je rezultat, kod nas u županiji ne prođe oko pet posto zahtjeva, dok se po EU programima tri četvrtine prijava ne riješi pozitivno. Uvijek savjetujem ljudima, ako neka sitnica nedostaje, nećemo srušiti projekt već tražiti dopunu", kaže Anđelko Katavić, pročelnik županijskog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu.

Procjenjuje da se oko 60 posto zahtjeva odbije zbog administrativnih razloga. Premda takva praksa neizmjeno ljuti i frustrira poduzetnike, Katavić ističe da pravila igre određuje krovno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Ipak, kritike na velik podbačaj u povlačenju europskog novca s kojim se u ovogodišnjem proračunu itekako računa u krpanju prihoda, čini se, učinile su svoje. Tako je novi resorni ministar Tomislav Tolušić najavio pojednostavljivanje pravilnika, upravo u smjeru da se projekti ne ruše na administrativnim greškama, poručio je okupljenima Katavić.

Takav razvoj događaja pozdravit će i dekanica splitskog Ekonomskog fakulteta Maja Fredotović. Prijavljujući projekt na jedan natječaj Ministarstva znanosti, ističe, od Ekonomskog fakulteta tražio se svježe ovjeren upisnik iz registra znanosti s rokom dostave 24 sata. Paradoks je u tome da je registar javno dostupan i u Zagrebu ga vodi, ni manje ni više, nego Ministarstvo znanosti.

EU pravila igre
U Ministarstvu poduzetništva i obrta svjesni su apsurda poput toga da se projekt stopira zbog, primjerice, par lipa poreznog duga. "Zato mi u pravilu sve javno dostupne informacije sami pribavljamo, osim od Porezne uprave jer na taj način dajemo mogućnost poduzetniku da se, ako postoji, dug podmiri i izbjegne problem", kaže Kos. Otvaranje tema loših iskustava s administracijom ponukalo je prisutne poduzetnike u Domu HV-a da iznesu svoja brojna frustrirajuća iskustva.

Iz publike je upućena i kritika da je među nelogičnim barijerama i činjenica da novca ne može tvrtka koja zbog desetina milijuna kuna ulaganja posluje s minusom. "Treba shvatiti da mi upravljamo javnim novcem, a to su novci poreznih obveznika, vaši novci. EU pravila igre su vrlo stroga, imamo obvezu s novcem raspolagati odgovorno i time vas na jedan način štitimo. Poduzetnik mora pružiti razumni dokaz da može ostvariti rezultat jer ako ga ne ostvarite, novac morate vratiti", istaknuo je Kos. "Poznati su problemi poduzetnika i trebamo razmišljati pozitivno, a lokalna samouprava mora rješavati probleme na terenu i prilagođavati im se", kazala je Žižić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Primjer prilagodbe je i promjena uvjeta natječaja za obrtništvo nakon što se utvrdilo da ne dobivaju dovoljno sredstava. "Kroz desetak dana idu novi natječaji i za obrtništvo među kojima je financiranje uređenja prostora, nabavku opreme, alata, marketing te financiranje edukacija", najavila je Žižić. Panel je zaključila dekanica Fredotović konstruktivnim prijedlogom da grad ili županija osigura prostor u koji će Ekonomski i Pravni fakultet uputiti studente da pomažu u pripremi projekata (a simulacija im je ionako uvjet za završetak studija, barem Ekonomskog), a IT stručnjaci kreirali bi internetsku stranicu sa svim relevantnim podacima, a sve na volonterskoj bazi, što je publika pozdravila gromoglasnim pljeskom.