Najviše će profitirati njemački trgovci - Lidl i Kaufland će biti prvi, a Konzum tek treći po tržišnom udjelu u regiji

Dragan Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma/Dalibor Urukalović/PIXSELL Dragan Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Konzum mora postati efikasniji. Primjerice, ako je voda u Lidlu tri kune, pitanje je može li stajati 6 kuna u Konzumu. Ili, ako neki proizvođač ima 50% na tržištu, pitanje je koliki treba imati udio na polici.

Bivšeg predsjednika Uprave Konzuma Dragana Munjizu koji je prije 11 godina napustio Agrokor kontaktiraju razni strani vjerovnici, kreditori i ulagači u obveznice. Među njima i predstavnici PIK obveznica.

Tema razgovora koji se vode od Londona do New Yorka je kriza tog koncerna, a Munjiza kaže da nastupa s pozicije opstanka Agrokora. Otkriva da sve sugovornike zanima osnovno pitanje: kako se Agrokor može oduprijeti konkurenciji u JI Europi. Agrokor je napustio odbivši novu funkciju potpredsjednika koncerna za maloprodaju, kaže zbog kombinacije privatnih i poslovnih razloga, tj. u želji da pridonese hrvatskom gospodarstvu na drugačiji način, ali i kako bi pratio odrastanje svoje djece usredotočen na bitne događaje u njihovom životu. Danas je direktor vlastite tvrtke specijalizirane za krizni menadžement Jakov Viktor, inače nazvane po sinu, te varaždinske Sige koja se bavi proizvodnjom i distribucijom opreme za zaštitu na radu.

Što se po vama pokazuje kao najizglednije u slučaju raspleta krize Agrokora nakon pokretanja postupka izvanredne uprave?
Vrlo je izgledan nastavak poslovanja i izrada plana restrukturiranja koji će obuhvatiti nekoliko dokumenata. To su Plan prodaje dijela imovine koja nije neophodna za core business, Plan prodaje ili zatvaranja kompanija koja nisu osnovni biznis koji će definirati vjerovničko vijeće i izvanredni upravitelj, Plan racionalizacije poslovanja kompanija koje budu definirane kao osnovni biznis, Plan racionalizacije poslovanja kompanija izvan Hrvatske te Plan novčanog tijeka kompanija. Zatim posrijedi su još i otpis dospjelih dugovanja, Rightsizing zaposlenika, Debt to equity plan (pretvaranje potraživanja u kapital) i dogovor s vjerovnicima te Plan financiranja uz cijenu novca od maksimalnih 3% godišnje. Ovisno o kvaliteti ovih planova, i još važnije o uspjehu provedbe, u sljedećih 18 mjeseci moguća su dva scenarija: dobar, koji znači uspješan nastavak poslovanja restrukturirane kompanije te loš, koji znači kombinaciju stečaja i debt to equity scenarija.

Financijski sektor pokazuje povjerenje i kani dati u nekoliko tranši izgleda i do milijardu eura. Kako to objašnjavate, odnosno s time što su zakonski zaštićeni?
Financijski sektor je već dao velike iznose sredstava i vjerojatno ima dva cilja. S jedne strane to znači zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri dosadašnje plasmane Agrokoru, dobavljačima i državi te, s druge strane pomoći u konsolidaciji korisnicima koji su im i dobar klijent s extra maržom u odnosu na primjerice Schwarz ili Spar.

Kako gledate na navodnu mogućnost da razlozi za urušavanje nisu samo u sferi pogrešnog koncepta rasta baziranog na skupim kreditima, kao i neodgovarajućeg modela upravljanja, obzirom na suspektno pitanje oko eventualnih prijevara kroz frizirane bilance?
To ne bi bila novost ni u industriji maloprodaje hrane (slučaj Tesco), ni u regiji (Agrokomerc), ali to je za sada u sferi nedokazane, teške optužbe. Bio bi to tužan i neočekivan rasplet koji, vjerujem, nitko ne priželjkuje.

Koji su čimbenici odlučujući za uspješan proces restrukturiranja članica koncerna u Hrvatskoj?
Djelatnici su najbitniji agent promjene i na njih treba staviti naglasak. Drugi agent promjene je promijenjeni odnos prema dobavljačima i tretman istih kao partnera, plaćanje na vrijeme ali i maksimalno poštivanje pravila struke, prvenstveno category managemanta i merchandisinga, što znači uvažavanje pravila da je pravi proizvod na pravom mjestu na policama. Također je bitno vraćanje povjerenja kupaca i javnosti kroz maksimalnu transparentnost, poštenje i uvažavanje pravila struke te suradnju s lokalnim zajednicama.

 

25 posto

Konzumova asortimana iz robne marke i uvoza ili 2,5 mlrd. kn prilika je za domaće proizvođače

Kakva je pozicija dobavljača s obzirom na predstavnike u vjerovničkom vijeću?
Dobavljača ima na tisuće, tako da je teško dati uopćenu procjenu. Ako govorimo o najvećim dobavljačima prehrambenih proizvoda oni će vjerojatno priželjkivati debt to equity scenarij, odnosno ulazak u vlasništvo Jamnice, Leda, Roto dinamica, Zvijezde, Belja i PIK-ova jer bi u tom scenariju mogli i zaraditi na duži rok. Ova situacija će ubrzati konsolidaciju industrije hrane u regiji, te se može očekivati novi val udruživanja. Hrvatski proizvođači i dio politike, naime, izlaz vide i u pretvaranju potraživanja u kapital, a time automatski dolazi do određene konsolidacije. Ako bi neki korporativni vjerovnici ušli u strukturu vlasništva primjerice Jamnice, tako mogu ući u strukturu vlasništva drugih članica iz tog biznisa, primjerice Kiseljaka u BiH. Slično je i s Ledom, odnosno s ulaskom u strukturu Frikoma.

Kako gledate na pitanje prelijevanja krize na regiju - Sloveniju, Srbiju i BIH?
Očekujem da će poslovanje u tim zemljama biti relativno stabilno, ali da će dio operacija u tim zemljama promijeniti vlasnika, a javnost u tim zemljama pratiti svaki korak u poslovanju Agrokora općenito što će posebice tamo otežavati operativno poslovanje. Bilo kakva operacija će biti pomno promatrana što nije dobro za brzinu postupka. Nejasno je i kako će inozemni vjerovnici tretirati lex Agrokor; nešto što vrijedi u RH moguće nije jednako primjenjivo na inozemne vjerovnike, što će se još ispitati. Što se tiče kontrole krize, izgleda da i zemlje u regiji pripremaju slična rješenja kao naš novi lex. Kako promatraju što se događa kod nas i oni pokušavaju pronaći slične modalitete, s time da je razlika da je Slovenija u EU, a Srbija i BiH nisu.

Konkretnije, koja je pozicija Mercatora ili Agrokorovih članica u Srbiji, odnosno je li moguće da njihova stabilnost nije ugrožena i kako se to objašnjava?
Na ovo pitanje je u ovom trenutku nemoguće odgovoriti bez spoznaje tko je kome unutar Koncerna bio kolateral za neku financijsku ili investicijsku operaciju. Ako su matične kompanije iz RH garantirale za 'srbijanske' podružnice, a ne obratno tada su članice iz te zemlje u relativno dobroj poziciji. Vjerujem, iako ne znam točno, da su svi garantirali za sve, pa su pozicije u svim zemljama slične, a u RH najgore. U Srbiju ulazi Lidl, i za to tržište nije dovoljno da kompanija opstaje, ona mora biti financijski, investicijski i operativno sposobna za borbu s nadolazećom konkurencijom, što je i u idealnim uvjetima iznimno težak zadatak.

Gdje će za nekoliko godina biti Agrokor, odnosno Konzum u odnosu na Lidl?
Lidl i Kaufland će biti broj 1 u regiji, Spar broj 2, a Konzum broj tri po tržišnom udjelu. Naime, Konzum ima 11 milijardi kuna prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj, a Lidl i Kaufland 7 milijardi kuna. No, oni su u trendu razvoja, imaju jeftin radni kapital i dobro su prihvaćeni i u Hrvatskoj i u Sloveniji tako da će njihov udjel rasti. Ako ne budu prvi po udjelu, bit će po utjecaju. Konzum mora postati operativno efikasniji. Primjerice, ako je voda u Lidlu tri kune, pitanje je može li koštati 6 kuna u Konzumu. Ili, ako neki proizvođač ima 50% na tržištu, pitanje je koliki treba imati udio na polici, odnosno to treba biti slično, a tako se nije u potpunosti poslovalo da sada.

Tko će od ove situacije profitirati na tržištu? Kako su zasad na krizu Agrokora odgovorili drugi trgovci?
Najviše će profitirati Metro, Spar, te Lidl i Kaufland, dm i Muller, dakle, germanski trgovci, koji imaju neupitan radni kapital i tvrtku majku koja djeluje na bogatom tržištu. Profitirat će i bivše članice Gastro grupe - Teri trgovina, Apfel, Ba-com, NK commerce, Tia trgovina, Bijelic@co, te lokalni trgovci konkurentski lanci kioska: u Hrvatskoj to su članice Ultre i NTL-a, KTC, Tommy i Plodine, dok su to u Sloveniji Jager i Tus, te u BiH - Tropic i Bingo. Dijelom će porasti promet trgovcima tipa 'sve za dom' i 'doityourself' kao sto su Pevec, Bauhaus, Ikea i novopridošli Pepco. Treba vidjeti tko će popuniti mjesto turističke agencije Atlas, o tom dijelu poslovanja nema spoznaja, kao i tko će i kako preuzeti dio prometa od Tiska. U svakom slučaju ukupno tržište maloprodaje hrane i Ho-Re-Ca kanala neće pasti nego će i porasti nekoliko postotaka. Govorimo o tržištu ukupne veličine od oko 60 milijardi kuna godišnje, što znači priličan skok.

Koja su rješenja ključna za postizanje efikasnosti distribucije Konzuma i što mogu očekivati domaći proizvođači i dobavljači, primjerice je li to manji broj dućana?
Ključni su nabavna vrijednost robe koja je najveći trošak u maloprodaji, cijena financiranja, kao i odnos između ukupnog radnog kapitala i zaliha robe. Zato mora doći do kvalitetnog category managementa, a kako Konzum neće uvoziti dobavljači će biti u prilici povećati svoju realizaciju. Naime, zbog avansnog plaćanja očekuje se da će pasti proizvodnja robnih marki (npr. pasirane rajčice iz Italije i x takvih proizvoda) izvan Hrvatske, kao i uvoz. To čini oko 25% Konzumova asortimana, i utoliko je ovo nova prilika za hrvatske proizvođače da ponude svoje supstitute. Gledajući s maržom od Konzuma posrijedi je prilika od oko 2,5 milijardi kuna vrijednosti različitih prehrambenih proizvoda. Za one koji su dovoljno hrabri to znači i da mogu jako zaraditi ako se sustav održi. Nakon tih preduvjeta ključan je fokus na ono što je osnovni biznis Konzuma, a to je zadovoljstvo krajnjih potrošača, za što je bitan odnos prema zaposlenicima i shvaćanje da je direktor prodaje funkcija broj 2 u Konzumu, a ne direktor nabave što je čest slučaj u maloprodajnim lancima. Iako broj dućana nije najbitniji pokazatelj, sigurno je da će se smanjiti za oko 25%.

Mogu li kratki rokovi plaćanja dovesti do nižih nabavnih cijena?
Ako je netko uračunavao u nabavnu cijenu trošak financiranja onda postoji mogućnost da dio ulaznih cijena padne.

U kojem roku je bitno povući poteze i što u tom kontekstu za likvidnost sustava i vraćanje dugova može značiti turistička sezona?
Turistička sezona donosi godišnje oko 75% zarade i 60% prihoda, pa kvalitetna priprema, te pronalaženje sezonskih djelatnika su prioritet broj 2 izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka osobno! Na žalost, svi potezi trebaju biti u statusu hitnosti, što otežava cijelu situaciju. Zato je bitno da na čelima kompanija budu ljudi koji su navikli odlučivati - trenutni direktori većinom nisu jer im to i nije bio zadatak, i u koje povjerenik ima maksimalno povjerenje, te koji su dokazano stručni i iskusni, pri čemu mladost ovdje nije prednost.

Što zaključujete iz usporedbe sa sličnim problemima u koje su upali neki poznati domaći trgovci - Pevec, Kerum, Diona...?
Iako su spomenuti trgovački subjekti zapali u teškoće, a neki kao Bricostore, Baumax, Obi i Bila se povukli s tržišta ili su akvizirani, opskrba i biznis su išli dalje, 'business as usual'. Kapitalizam nema milosti prema pogrešnim konceptima, kao i višestrukim greškama; umjesto nedovoljno dobrih opstaju bolji i moderniji. Ekonomija obujma je zakon, a kupovina preko internet platforma budućnosti, ali i opasnost za sve tradicionalne trgovce bez obzira u kojoj zemlji posluju.

Zaštita domaće proizvodnje

Što mislite o prijedlogu da se zakonski propiše obveza da 40 posto domaćih proizvoda stoji na trgovačkim policama?  
Svaka suverena zemlja treba štititi svoju proizvodnju. Konkretno rješenje nije poznato ni u jednoj članici Europske unije, odnosno to se uvijek može indirektno postići. Protekcionističke ideje u ekonomiji mogu biti jako rizične.

Komentari (9)
  • trader
    trader 16:02 17.4.2017.

    Zar nije dotični donedavno hvalio Konzum, a sad tek treći na tržištu. A poseban ‘konzultantski’ biser ako ostali prodaju vodu po 3 Kn biti će ‘upitno’ prodavati po 6 Kn. Bravo care za tvoju konzultaciju.

  • Funky
    Funky 9:49 17.4.2017.

    i kaufland i lidl bili 100% umnoceni u sve afere oko mesa.
    javnost nije nikada mogla doznati imena prodavaca koji su prodavali neispravno meso.
    lijepa njihova hrvatska.

  • serislav
    serislav 11:23 15.4.2017.

    Ovdje je na djelu ona Maozedongova: i noga u tur je korak naprijed.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve