Kada su se 1979. Anica i danas pokojni Josip Pleško vratili nakon 10-godišnje pečalbe iz Njemačke u Zabok i otvorili mali obrt za obradu metala u kojem su bili jedini zaposlenici, vjerojatno nisu ni sanjali da će im sinovi biznis razviti u treću najveću metaluršku industriju u Zagorju s ukupno 80-ak CNC (Computer Numerical Control) strojeva i više od 100 zaposlenih.

Nakon 1990. braća Davor i Vladimir Pleško su podijelili biznis tako da Davor, koji je inače aktivan i kao predsjednik Županijske obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, vodi tvrtku Obrada metala i trgovina Josip Pleško, koja je specijalizirana za velikoserijsku proizvodnju metalnih proizvoda, dok se njegov brat Vladimir sa svojim OMP-om specijalizirao za maloserijske proizvode visoke dodane vrijednosti.

Tvrtke su im danas podjednake veličine, s 40-ak CNC uređaja i 50-ak zaposlenika, a braća surađuju i preko zajedničke tvrtke Pleško d.o.o. koja im olakšavala izvoz s obzirom na to da obrti tijekom 1990-ih nisu uglavnom smjeli biti subjekti međunarodne trgovine, a danas je postala brend na zapadnom tržištu te je ne žele ugasiti.  Vladimir Pleško je upravo dovršio investiciju tešku 19 milijuna kuna u proširenje proizvodnje i nabavku nove opreme za svoju OMP Obrada metala, a dosad je ukupno u tvrtku uložio oko 50 milijuna kuna. Zatvaranje financijske konstrukcije ove zadnje investicije je djelomično riješeno kroz vlastiti kapital i kreditima banaka, a pomogla je i Europska unija s 5,15 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Dobar glas u Njemačkoj
"Tvrtka pod ovim imenom i oblikom vlasništva postoji od 1990., a već 1992. smo shvatili da bez ulaganja u tada modernu CNC tehnologiju nećemo imati prođu na zahtjevnom zapadnom tržištu te su, u tijeku Domovinskog rata, nabavljeni prvi CNC strojevi. Kako su moji roditelji tekstilci 1960-ih, nezadovoljni svojim materijalnim položajem ovdje, otišli u Njemačku, oboje su se našli u metalurgiji. Štoviše, koju godinu kasnije i tata i mama su postali poslovođe metalcima. Nakon povratka u Zabok osnovali su mali obrt te radili neke zahtjevne metalurške poslove za pojedine tvrtke koje su imale takve potrebe u zemlji. Slomom jugoslavenskog tržišta morali smo se u potpunosti okrenuti izvozu, a kako su roditelji, što su prenijeli i na nas, govorili njemački jezik i imali kontakte i dobar glas u Njemačkoj, odmah je krenuo posao s partnerima na tamošnjem tržištu", prisjeća se Vladimir Pleško početaka svojeg biznisa.

Tijekom godina su izgradili brend te danas gotovo 90 posto njihove produkcije ide na zahtjevno tržište Njemačke, Austrije, Švicarske i Slovenije, a i ono što je vezano u Hrvatsku se odnosi na tvrtke koje njihove dijelove ugrađuju u robu namijenjenu zapadnom tržištu.  Njihov asortiman se sastoji od više od 6000 raznih specijalnih profila, najviše rade za petrokemijsku industriju (dijelovi za rafinerije i slične pogone), prehrambenu, medicinsku te automobilsku industriju. Njihovi nosači se tako nalaze na gotovo svim uređajima za laserske operacije oka u svijetu, a isto tako, što nerado komuniciraju, dijelovi iz Zaboka se ugrađuju i u luksuzne Bentley automobile. Nakon stanovitog pada izvoza, a i same proizvodnje tijekom kriznih 2008. i 2009., OMP-u izvoz raste po stopi od 10 posto godišnje. Pleško je zadovoljan suradnjom s europskim fondovima, te već planira novi projekt uz njihovu pomoć.

"U drugim djelatnostima možda to nije tako, ali u proizvodnji su marže niske i svaka kuna potpore je itekako dobrodošla.  Kad smo 2014. krenuli planirati investiciju, svjesni da su nam kapaciteti premali, išli smo na obujam za koji smo procijenili da nas, u slučaju neuspjeha, neće uništiti. Došli smo do iznosa od 19 milijuna kuna, te odlučili ići na natječaj za EU novac. U svim procjenama smo bili konzervativni te smo, s tadašnjih 19 zaposlenih razmišljali o dodatnih pet, a danas ih imamo 20 više, isto tako i po pitanju rasta i izvoza. Čak ni vrijeme obrade i izvođenja projekta nije bilo predugo. Mišljenja sam da ako se radi o 'urednoj' tvrtki koja zadovoljava sve birokratske zahtjeve te ima stvarnu potrebu za investicijom da su EU fondovi velika pomoć. Stoga smo već u pripremi za novu investiciju, značajno manjoj od ove, a kojom bismo uz pomoć EU novca dodatno proširili proizvodnju", ističe Pleško. 

Imaju dosta žena u pogonu
Iz njihova pogona u Gubaševu kod Zaboka tjednoj ode 4-5 tegljača robe za naručitelje u Europi, a za hitne dostave koriste i dva manja vozila koja se u npr. Njemačkoj mogu naći za nekoliko sati ili dan nakon narudžbe. Dodaje da nema ozbiljnijih problema s pronalaženjem radne snage jer da nekvalificiranih ljudi ima dovoljno, a one kvalificirane privlači korektnim odnosom i uvjetima rada u tvrtki te primjerenim primanjima.  S obzirom na to da je već majka Anica, koja je danas u mirovini, ali svejedno povremeno dođe 'turistički' u tvrtku, posebice kad se tu nađu dugogodišnji partneri iz Njemačke, probila blokadu da žene rade za CNC strojem, OMP i danas ima znatan dio ženskih zaposlenika u svojem pogonu.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost