Kako bi zadržali liječnike i privukli nove, županija sprema mjere za doktore opće prakse i specijaliste

Foto: Damir Špehar / Pixsell Foto: Damir Špehar / Pixsell

Glavna tema panela bili su EU fondovi, povodom čega je Bajs rekao da se Hrvatska mora ugledati u decentralizirane modele kakvi se primjenjuju u Češkoj ili Poljskoj, gdje se novac euro fondova transferira izravno regionalnoj samoupravi, a što je puno brže i učinkovitije. Tek ako ga ne uspiju u potpunosti potrošiti, taj novac od regionalnih agencija preuzima država.

Ljudi koji odlaze iz Hrvatske često nisu bili nezaposleni, već su im plaće bile premale. Kad bi im se osiguralo da imaju plaće budu na 50 posto onoga što im se nudi na zapadu, zbog visokih troškova stanovanja u tim zemljama oni više ne bi imali računice i vratili bi se u Hrvatsku, rekao je župan Damir Bajs tijelom panela održanog u okviru Poslovnog uzleta.

“Neki se već i vraćaju. Srećom, javni sektor još nema problema s radnom snagom. Doduše, iz naše Regionalne razvojne Agencije Bjelovarsko – bilogorske županije otišlo je više od polovine ljudi, otišli su u privatni sektor, no bitno nam je da oni ostanu u županiji”, naglasio je Bajs.
Kako bi zadržali liječnike i privukli nove, županija sprema mjere za doktore opće prakse i specijaliste.

“Imamo toliki manjak liječnika da im moram dati neke pogodnosti da dođu ili ostanu”, dodao je Bajs, pohvalivši se i s 400 milijuna eura privatnih investicija i 600 milijuna eura ukupno,

“U županiji imamo 11 poslovnih zona, neke su već popunjene. Po izdanim građevinskim dozvolama očekujemo tri milijarde kuna investicija”, rekao je.

Glavna tema panela bili su EU fondovi, povodom čega je Bajs rekao da se Hrvatska mora ugledati u decentralizirane modele kakvi se primjenjuju u Češkoj ili Poljskoj, gdje se novac euro fondova transferira izravno regionalnoj samoupravi, a što je puno brže i učinkovitije. Tek ako ga ne uspiju u potpunosti potrošiti, taj novac od regionalnih agencija preuzima država.

Željko Maletić, predsjednik Uprave tvrtke Nacional, dodao je kako je dosad postojala fluktuacija radna snage, “no sada zamjene više nema, moramo zapošljavati raspoložive radnike starije od 50 godina čije su tvrtke otišle u stečaj”.

“Potrebni su nam veliki infrastrukturni projekti. Država jedina može potaknuti rast, no nužno je smanjit porezna opterećenja. To bi zadržalo radnu snagu. Ne samo da ne možemo naći inženjere, već su problem postali i vozači. Javljaju nam se uglavnom ljudi u problemu, bilo da su očajni zbog dugova ili su ovisnici o nečem. Takve ne želimo u tvrtki, jer vozimo i opasne stvari”, rekao je Maletić.
Upitan za korištenje novca iz fondova, Maletić je rekao:

“Dugo nismo tražili potpore. Bavimo se zaštitom okoliša, tu morate stalno nešto mijenjati, jer sve je više konkurencije iz EU. Nemamo dovoljno novca da sami investiramo u opremu, ali ni fondovi ne rješavaju sve probleme. Uvjetuju novu opremu, iako nastojimo uvijek proći jeftinije.
Na panelu je rečeno i da se pitanje financiranja iz EU fondova trebalo ozbiljnije rješavati na nacionalnoj razini, i da državna administracija mora biti puno brža.

“Uvjeti dobivanja tih sredstava moraju se na vrijeme odrediti, ljudi moraju imati vremena da se pripreme. A kad se stavi rok neki onda ga se treba držati jer imate poslovni plan i kredit od banke. Taj faktor obeshrabruje poduzetnike u investiciji i ne znaju mogu li zatvoriti financijsku konstrukciju. Nadam se da će država ubrzati procese i smanjiti rokove”, rekao je Bajs.
Župan je najavio veliku investiciju od 60 milijuna kuna u rješavanje opskrbe električnom energijom u bjelovarskoj poduzetničkoj zoni.

Nakon što su godinama imali restriktivne propise, ta je županija sada među prvima po ulaganjima u obnovljive izvore energije.

Igor Ignatovski iz tvrtke POD Dežanovac rekao je da ta tvrtka više od 80 posto dvoje proizvodnje izvozi.

“Naša je županija bila jedna od zadnjih po razvoju, ali pomaci se vide. Važno je što smo dobili i razvojnu agenciju koja potiče poduzetnike i pomaže u pisanju projekata”, rekao je.
Požalio se na velike troškovr transporta zbog lošeg prometnog položaja Bjelovara.

“Nas je situacija prisilila da samostalno pronalazimo rješenja, pa je to rezultiralo nečim pozitivnim.
Što se tiče fondova, poduzetnici često nemaju vremena čuti sve potrebne informacije jer se bave svojom tvrtkom. Problem je i što tržište rada i školstva nisu povezani pa moramo par godina učiti čovjeka poslu, dok u Njemačkoj uz posao imaju i par godina ranog iskustva”, povukao je paralelu Ignatovski, a Bajs mu je rekao kako se, na inicijativu prijevoznika, sprema otvoriti smjer za vozače kamiona.

Josip Šmidlehner iz Drvne industrije Čazma rekao je da je ta tvrtka od iz EU fondova dobila 11 milijuna kuna preko Ministarstva zaštite okoliša.

“Na žalost, izgubili smo dosta vremena da shvatimo što sve možemo tražiti. Ljudi nisu dosta informirani o fondovima. Treba olakšati proces prijava, a puno nam pomaže razvojna agencija.
Župan Bajs je ispričao kako je njegova županija bila 15. u RH po povlačenju novca za poljoprivredu.

“Obišli smo sve naše OPG-ove i sve općine, snimili situaciju, zainteresirali ljude i skočili na prvih par mjesta. Sada u županiji imamo od 70 projekata gotovo 67 potvrđeno. 

Održan seminar

Na kraju Poslovnog uzleta Bjelovarsko-bilogorske županije održan je i seminar pod naslovom EU fondovi kao mogućnost financiranja za poduzetnike, a vodio ga je Antonio Surjan Žanko, stručnjak za pripremu i provedbu EU projekata.

Polaznici seminara dobili su informacije o tome što su zapravo EU fondovi i čemu oni služe, odnosno koja pravila tu vrijede i što se financira, a što ne. 
“U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura”, rekao je Surjan Žanko. 
Napomenuo je kako je kohezijska politika postavila desetak tematskih ciljeva za poticanje rasta, a to su: veća ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, poboljšanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, podržavanje prijelaza na gospodarstvo s manjim udjelom ugljika. Isto tako, potiče se prilagodba na klimatske promjene i prevencije opasnosti, potom očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa, promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura i promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i mobilnosti radne snage, rekao je voditelj seminara. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve