Dovršetkom projekta Mali Tehnopolis Samobor će postati regionalni centar za upravljanje i širenje 3D tehnologija i inovacija

Samobor je jedini veliki grad koji funkcionira bez prireza, a prošle je godine osigurao najveće stipendije u državi za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja/Davor Đopar Samobor je jedini veliki grad koji funkcionira bez prireza, a prošle je godine osigurao najveće stipendije u državi za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja/Davor Đopar

Realizacijom Malog Tehnopolisa postavit će se temelji za razvoj poduzetništva orijentiranog na industriju baziranu na znanju, tehnologijama i inovativnosti.

Grad Samobor u samom je vrhu po izdvajanju za poduzetnike, a po podacima Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna u 2017., najviše je od svih gradova u Zagrebačkoj županiji izdvojio za svoje poduzetnike i obrtnike, 1,32 posto proračuna ili 64 kune postanovniku. Iz Grada kažu da su s visokim izdvajanjima nastavili i u prošloj godini, kada su za poticanje gospodarstva izdvojili 797 tisuća kuna, dok je za ovu godinu planirano više od milijun kuna za potpore i za rad Malog tehnopolisa, budućeg samoborskog centra poduzetništva i startupova.

Riječ je o direktnim potporama gospodarstvenicima: to su potpore zapošljavanju, potpore kapitalnim ulaganjima, potpore umjetničkim i tradicijskim obrtima, potpore novim tehnologijama i inovacijama; te u manjem dijelu, indirektne potpore koje gospodarstvo dobiva putem Poduzetničkog centra Samobor. "Među poduzetnicima je svakako najpopularnija mjera potpora zapošljavanju u privatnom sektoru. Osobito se potiče zapošljavanje mladih, a poslodavci koji će zaposliti osobu do 30 godina starosti dobit će i veću subvenciju, a potpore su veće u proizvodnom nego u uslužnom sektoru.

Interes iz godine u godinu raste pa se i sredstva, u skladu s mogućnostima, povećavaju. Tako poslodavci koji za svaku novozaposlenu osobu koja ima prebivalište na području Samobora s navršenih 30 godina dobivaju od 4000 do 6000 kuna, a za svaku osobu do navršenih 30 od 5000 do 7000 kuna", započeo je gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak. O uspješnosti samoborskih poduzetnika najbolje govore brojke.

Broj obrtnika konstantno raste, a broj nezaposlenih stalno pada, pri čemu je bitno istaknuti da je Samobor jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježe veću stopu doseljavanja nego iseljavanja.  "Samoborski poduzetnici najzaslužniji su za dobre pokazatelje Grada kad je riječ o gospodarstvu. Gradska uprava nastoji ih pratiti u razvoju, osobito kroz različite mjere, među kojima se posebno uspješnim pokazalo poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru. Vjerujemo kako će Mali Tehnopolis Samobor, kao regionalni centar poduzetničkog razvoja, doprinijeti još boljim pokazateljima i rezultatima", dodao je Beljak.

Prilike za mlade
S time se slaže i  pročelnik UO za financije i direktor Poduzetničkog centra Samobor Željko Radovanić te ističe kako projekt Mali Tehnopolis Samobor ima za cilj razvoj nove poduzetničke infrastrukture na području Grada Samobora, odnosno Zagrebačke županije te potpomaganje razvoja poduzetnika početnika i poduzetnika koji su u procesu rasta radi povećanja stupnja razvoja i inovacija. "U sklopu projekta predviđena je kompletna rekonstrukcija objekata na prostoru bivše vojarne Taborec, na samom ulazu u Samobor, izgradnja potrebne infrastrukture te opremanje specijalističkom, elektroničkom opremom i namještajem. Tako će se ostvariti ukupno 1431 četvornih metara korisnog prostora,  koji će sadržavati ukupno 28 jedinica, od toga 23 za poduzetnike'', objasnio je Radovanić.

 

Beljak

Gradska uprava nastoji pratiti poduzetnike u razvoju i to kroz različite mjere.

Realizacijom ovog projekta koji se provodi pod okriljem Grada Samobora te u partnerstvu sa Zagrebačkom županijom i Poduzetničkim centrom Samobor, postavit će se temelji za razvoj poduzetništva orijentiranog na industriju baziranu na znanju, tehnologijama i inovativnosti.  Nakon stavljanja u funkciju Mali tehnopolis Samobor bit će regionalni centar za upravljanje i širenje 3D tehnologija i inovacija unutar Zagrebačke županije. Djelovat će kroz tri razvojna centra za potporu poduzetnicima: inkubacijski, 3D inovacijski i edukacijski centar.

U inkubacijskom prostoru će se razvijati usluge poduzetnicima, motivirati javnost za poduzetništvo te postepeno popunjavati prostor startup poduzetnicima, poduzetnicima početnicima i 'zrelijim' poduzetnicima u rastu i razvoju. Veličina prostora za poduzetnike početnike je u prosjeku oko 30 četvornih metara, a za poduzetnike u rastu i razvoju je oko 90 četvornih metara. Planirana cijena poslovnog prostora je 66 kn/m2 uz planirano sufinanciranje najma tijekom 3 godine, i to u prvoj godini 70%, u drugoj 50% i u trećoj 30%.

Poduzetnicima u inkubacijskom prostoru pružat će se i tehnička podrška, kao što je korištenje zajedničke infrastrukture, mentoriranje, umrežavanje i poslovno povezivanje i sl. U unaprijed navedenu cijenu uključeni su i tzv. režijski troškovi (struja, voda, grijanje i sl.). U 3D inovacijskom centru pružat će se usluge 3D ispisa i skeniranja, povratnog inženjerstva i CAD modeliranja. Naime, MTS će biti opremljen 3D printerom namijenjenim za brzu digitalnu izradu plastičnih dijelova, na principu FDM tehnologije. Trenutačno se na tržištu, kaže Radovanić, ne nudi niti jedan printer s ovakvim tehnološkim mogućnostima u smislu brzine gradnje, dostupnih materijala kao i veličine građevnog volumena. Planiraju nabaviti i 3D skener namijenjen za 3D skeniranje za potrebe razvoja i dizajna, kao ulazni podatak za povratno inženjerstvo ili direktnu izradu na 3D printerima ili klasičnim obradnim centrima. Navedene tehnologije namijenjene su za korisnike inkubatora, ali i za vanjske korisnike. 

 "MTS će pružati potporu poduzetnicima kroz savjetovanje i specijalističke edukacije, mentoriranje u upravljanju te internacionalizaciju kroz nastupe na međunarodnim sajmovima i organizaciju zajedničkih nastupa na sajmovima, izložbama i drugim događanjima", rekao je Radovanić.Vrijednost projekta iznosi 21.638.344,40 kuna, od čega se 19.490.552 kuna sufinancira iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na području šire regije ne postoji ni jedna poduzetnička potporna institucija sličnih karakteristika, opremljena tehnološkim naprednim 3D printerom i 3D skenerom industrijske namjene. Realizacijom ovog projekta postavit će se temelji za razvoj poduzetništva orijentiranog na prerađivačku industriju i baziranu na znanju, tehnologijama i inovativnosti. 

Pozitivan rast
Projekt Malog tehnopolisa Samobor događa se i kao svojevrsna potvrda toga da je grad područje intenzivnog rasta i društvenog razvoja. Na području Samobora djeluje oko 1229 poduzetnika s 6986 zaposlenih, koji su u 2017. godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 4.774.048.000 kuna.  "Poznato je da Samobor ima inspirativnu kulturu koja privlači kreativne vrste poduzetnika. Tako se u Samoboru razvijaju uspješne tvrtke, posebno iz područja ICT-a i gaming industrije, klimatizacije, automobilske, građevinske, metalske  i prerađivačke industrije.

Osim primjene novih tehnologija, samoborsko gospodarstvo može se pohvaliti i očuvanjem starih tradicijskih obrta kao što su umjetnička obrada kristala, medičarstvo i licitarstvo, umjetnička bravarija, slaganje keramičkih peći, remenarstvo i tapetarstvo, proizvodnja tradicionalnih mesnih prerađevina, izrada suvenira i tradicijskog nakita, proizvodnja bermeta i muštarde uz proizvodnju poznatih samoborskih kremšnita, što mu daje posebno mjesto i šarm malog grada", istaknuo je Radovanić.

 

Radovanić

Mali Tehnopolis ima za cilj potpomaganje razvoja poduzetnika početnika i poduzetnika koji su u procesu rasta radi povećanja stupnja razvoja i inovacija.

Uspješnoj poduzetničkoj klimi pridonose poticajne mjere Grada Samobora kojima potiče razvoj poduzetnika. Riječ je ponajprije o programu poticanja kapitalnih ulaganja u opremu te potpora za zapošljavanje u privatnom sektoru. Osim toga, mjere poticanja poduzetništva odnose se na razvoj poslovnih zona, potporu Poduzetničkom centru Samobor i subvenciju Udruženju obrtnika Samobor te program 'Jamstvenog fonda' koji se provodi u suradnji s Razvojnom agencijom Zagrebačke Županije.  Grad ulaže u sufinanciranje sustava osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te se tako stipendiraju učenici i studenti, osiguravaju besplatni udžbenici i obroci, a sufinancira se i program predškolskog odgoja. U suradnji sa samoborskim Udruženjem obrtnika, Grad Samobor prošle je godine osigurao najveće stipendije u državi za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja. 

 Također, glavni pokretač razvoja poduzetništva su niži troškovi života, pogotovo u usporedbi s okolnim mjestima i Zagrebom. "Ne zaboravimo da je Samobor jedini veliki grad koji funkcionira bez prireza", kaže Radovanić. Veliko priznanje Samobor je dobio u 2018. godini kada je u istraživanju portala Gradonačelnik hr. proglašen drugim najboljim velikim gradom po poticaju gospodarstva, a možda još i važnije, trećim gradom kad je riječ o kvaliteti života, ponosno zaključuju iz Grada Samobora.

Samoborski proljetni sajam

Ulaganje u tradiciju
Potpore koje odlaze tradicijskim obrtima jasno se reflektiraju i na Samoborskom proljetnom sajmu. Proljetni sajam održati će se petnaestu godinu za redom, a ove godine održava se 13. i 14. travnja. "Proljetni sajam prilika je svim posjetiteljima i gurmanima da se upoznaju s autohtonim samoborskim specijalitetima, Samoborskom salamom, češnofkom, kremšnitama, samoborskim kuružnjakom, rudarskom greblicom, domaćim medom, džemovima, sirupima, proizvodima od ljekovitog bilja, muštardom, bermetom, raznim vinima i rakijama te raznim pekarskim delicijama. Samoborski proljetni sajam predstavlja stare tradicijske obrte te etno  baštinu i  izvorne suvenire", kaže Željko Radovanić. U bogatoj i veseloj ponudi Sajma od samih početaka, uz gastro sadržaje, isticali su se najmlađi, djeca koja su nudeći svoje rukotvorine, mamila osmijehe svih posjetitelja. Time su i zaslužili svoj sajam gdje će se u danima vikenda održavanja sajma na Trgu Matice hrvatske naći suveniri, igračke, čestitke i pisanice, sve popraćeno dječjim smijehom, igrama, pjesmicama i neizostavnim slatkišima, objašnjavaju iz Samobora. Grad Samobor redovito pomaže organizaciju i razvoj sajma te omogućuje domaćim izlagačima  predstavljanje bez naknade, kako bi Sajam bio mjesto njihove promocije i susreta, bez dodatnih financijskih obaveza. Popraćen prigodnim zabavnim programom, Proljetni sajam istinski je doživljaj za svakog Samoborca, turista i posjetitelja, a ujedno i čuvar tradicije Grada Samobora.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!