'Bez decentralizacije je teško pratiti potencijale'

Mislav Šimatović, Arijana Vela, Anamarija Lukšić, Tulio Demetlika, Dražana Halar i Boris Sabbati/Nel Pavletić/PIXSELL Mislav Šimatović, Arijana Vela, Anamarija Lukšić, Tulio Demetlika, Dražana Halar i Boris Sabbati/Nel Pavletić/PIXSELL

Realizaciju određenih projekata priječe i političke promjene, upozorio je gradonačelnik Labina Tulio Demetlika

U u Rapcu je bilo riječi i o EU fondovima kao razvojnoj prilici i mogućnosti poboljšanja kvalitete života svake zajednice.

Ususret diskusiji Anamarija Lukšić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju grada Labina poručila je da Hrvatskoj nedostaje vjere u vlastite mogućnosti što dovodi do iseljavanja mladih. "Često brkamo prioritete i zato ne možemo doći do cilja", dodala je.  S druge strane, poručeno je u Rapcu, postoje dobri lokalni primjeri pojedinaca koji su stvari uzeli u svoje ruke. Jedan od njih je Domagoj Ostović, vlasnik tvrtke za izradu web aplikacija te softverskih i web rješenja Lloyds design studio, koji kaže da su s Labinskog područja aktivirali i zaposlili sve programere te da je došlo i vrijeme za zapošljavanje kadra s drugih područja. "Moj ultimativni cilj je vratiti mlade u Labin i sustavno ulagati u njihovo znanje", poručio je.

 Lokalne samouprave s trenutnim nedecentraliziranim sustavom ne mogu pratiti potencijale EU fondova koje im se nude, upozorio je gradonačelnik Labina Tulio Demetlika. "Možemo se zadužiti do 20 posto proračuna što znači da u mnoštvu stvari u kojima želimo sudjelovati imamo zapravo vrlo ograničene ruke", napomenuo je dodavši i da realizaciju određenih projekata priječe i političke promjene.   Lukšić je dodala i da prepreke mogu djelovati banalno, ali su zapravo značajne. "Složena je situacija kod projekata infrastrukture i imovine u vlasništvu države gdje je jedinicama lokalne samouprave prva prepreka u tom slučaju novac za otkup zemljišta", smatra Anamarija Lukšić.  Dražana Halar, voditeljica Ureda za fondove EU Grada Velike Gorice i voditeljica Radne skupine Udruge gradova za EU fondove i projekte napominje da su europski fondovi samo jedan, ali značajan, način financiranja.

Dodala je i da poduzetnici, kao najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva, najbolje poštuju procedure uključujući i one javne nabave.  "U većoj iskoristivosti novca EU fondova i češćem prijavljivanju na natječaje problem predstavlja i centraliziranost, iako smo nevelika zemlja. Od Zagreba do juga treba cijeli dan vožnje, pa bi ovlasti trebalo spuštati na niže razine kako bi se rezultati postizali brže. Također, programiranje je u startu krivo napravljeno jer su se uspoređivali nekompatibilni podaci što bi trebala biti motivacija da se za sljedeće programsko razdoblje počnemo pripremati čim prije", naglasila je Halar.   Konzultantica za EU fondove Arijana Vela poručila je da su kod javne infrastrukture modaliteti financiranja puno veći nego kod privatnih.  

"Važno je razlučiti da tijekom izrade operativnih programa, poput onih namijenih kulturnoj baštini, nisu sve investicije prihvatljive. Sustavi upravljanja i kontrole naša su umotvorina i nisu dobro planirani te za njih nije osposobljeno dovoljno ljudi. Koliko god je problema u prikupljanju dokumentacije i prijavi stvoreno korisnicima, jednako toliko ih je nametnuto i nadležnim tijelima. Kod EU fondova smo napravili sve ono čega se država u svom funkcioniranja ne drži, poput iznimne normativnosti. Dodajmo tome i nepoznavanje europske legislative, što je dio priče koji je najmanje interesantan strani kojoj je ujedno i najkorisniji - prijaviteljima", napomenula je.  Direktor Istarske razvojne agencije Boris Sabbati ponosan je na 510 implementiranih projekata čime se Istarska županija svrstava u najuspješnije u državi.  "No, nije problem samo javna nabava, već i komplicirana procedura generalno, kao i potkapacitiranost sustava. Nadam se da nam se neće dogoditi da smo uplatili više novca nego što smo povukli", poručio je. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve