Investicije u nekretnine 3 mlrd. eura u 3 godine?

Od lanjskih 320 milijun eura ulaganja 38 posto je u turističkom sektoru/Duško Marušić/PIXSELL Od lanjskih 320 milijun eura ulaganja 38 posto je u turističkom sektoru/Duško Marušić/PIXSELL

Interes investitora iz Austrije i Njemačke ustupa mjesto potencijalnim ulagačima iz cijelog svijeta, od onih iz Kanade do Emirata i Kine.

Ukupna vrijednost ulaganja u komercijalne nekretnine u 22 projekta u 2017. iznosila je 320 milijuna eura, od čega se 90% tiče retaila i HTL (hotel-tourism-leasure) sektora, pokazuje zadnje istraživanje konzultantske tvrtke Colliers International.

Predviđaju nastavak pozitivnog rasta interesa investitora u ovoj te u sljedeće dvije do tri godine. Trenutno rekordno visok interes, iako u ponudi nema novih, kvalitetnih investicijskih proizvoda, trebala bi i država kapitalizirati. Od 50-ak projekta njih 10 na Jadranskoj obali spremno je za prodaju, no to nije nijedan državni projekt. U perspektivi vide i velik potencijal greenfield turističkih investicija - prilika je to za stvaranje nove vrijednosti, a doznajemo i da su aktualni pregovori o prvom takvom velikom projektu. Investitorima najprivlačniji, tvrde, i dalje će biti maloprodajni sektor i HTL.

Interes investitora iz Austrije i Njemačke pak ustupa mjesto potencijalnim ulagačima iz cijelog svijeta, od onih iz Kanade i Emirata do kineskih ulagača. U budžetu za Hrvatsku strani investicijski fondovi na raspolaganju do 2021. imaju oko 3 milijarde eura, no pitanje je gdje će novac uložiti: u elitnom turizmu grabi Crna Gora, s proizvodnim investicijama konkurencija je Srbija, dok otvaranje Albanije bi trebalo donijeti zanimanje ulagačima u logistiku. Stoga Vedrana Likan te Filip Vučagić iz Colliersa i upozoravaju da je od velike važnosti da Hrvatska kapitalizira na činjenici da je tražena investicijska destinacija. S kupnjom 77,8% udjela u Expertusu koji ima 58,6% udjela u HUP-Zagrebu Adris je lani stekao 9 hotela u Zagrebu i Dubrovniku.

K tome s preuzimanjem nedovršenog Hotela Marjan u Splitu, proširio je hotelski portfelj na vrhunskim lokacijama - u Dubrovniku, Splitu, Rovinju i Zagrebu. Najveća investicija u 2017. je Valamarova: otvorena su dva odmarališta u Istri s ukupno 764 smještajnih jedinica, a uskoro slijedi i otvaranje novog hotela Parka s 5* u Rovinju. Na tržištu maloprodaje, čiji su glavni pokretači gospodarski rast, visoka potrošnja i rast plaća, ističu se rekordno niske stope raspoloživosti, a kod vodećih šoping centara ona iznosi svega 4%, dok renta tri godine za redom raste. Najveći šoping centar u Zagrebu Arena centar stoga je u fazi dogradnje. U rujnu se očekuje otvorenje trgovačkog centra u Puli Max Stoja te Ikeinog Designer Outlet kompleksa od 30.000 m?.

I potražnja za uredskim prostorima raste, posebno za uredima A klase (najam od 14 do 16 eura po m2), no predviđa se blagi porast cijena. U prošloj i ovoj godini 60-ak tisuća m2 novog je uredskog prostora, među kojima se izdvaja projekt VMD grupe u Zagrebu od 30.000 m? stambenog i poslovnog prostora, od čega 10.000 m? uredskog koji je već u potpunosti zauzet. IT i telekomunikacijska tvrtka InfoBip završila je svoj prvi poslovni kampus u Vodnjanu, obuhvaća 5.600 m? poslovnog prostora.

Tržište skladišnih i logističkih prostora i dalje je najslabije razvijeni segment komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj, tvrde iz Colliersa unatoč povoljnom zemljopisnom položaju, a zaostaje i za zemljama srednje i istočne Europe. Većina logističkih prostora koncentrirana je oko Zagreba, a krajem 2017. ukupni fond industrijskih i logističkih nekretnina u Zagrebu iznosio je oko 935.000 m?.

Osim Zagreba i okolice, najznačajnija industrijska i logistička područja su Kukuljanovo kod Rijeke i Dugopolje kod Splita.  S obzirom na kontinuirani porast i akumuliranu razinu potražnje u odnosu na trenutnu ponudu, njihove su procjene da će stopa raspoloživosti industrijskih i logističkih skladišta i dalje padati. Trenutačna stopa raspoloživosti je ispod 5%.  S druge strane, u Hrvatskoj postoji veliki nedostatak modernih te dobro opremljenih logističkih i industrijskih skladišta, ali sudeći prema Colliersovom istraživanju glavne prepreke za ove investicije još uvijek su veliki troškovi izgradnje koji su opterećeni komunalnim doprinosom, kao i skupo zemljište.

Preporuke

'Uklonite ključne prepreke'
Desetak ključnih prepreka za investitore izražava nepovoljnu investicijsku klimu. Netransparentnost funkcioniranja sustava uz veliku moć pojedinaca u lancu odlučivanja ukazuju na korupciju. Uz pravnu nesigurnost, problem su i neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra, tromost administracije i nepoštivanje rokova, nedostatak dobrih primjera JPP-a i nerazumijevanje javne uprave za poslovne procese i ekonomske cikluse.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!