Urednici neprofitnih medija nezadovoljni načinom glasanja za novinarske stipendije

Autor: Saša Paparella (VLM) , 10. prosinac 2013. u 22:01
Dobra akcija Ministarstva kulture kritizirana zbog internetskog glasanja prijatelja prijavljenih/FOTOLIA

Nakon povjerenstva za neprofitne medije, svoj su stav internetskim glasanjem mogli dati i građani, koji su presudili u izboru tema čije će pisanje financirati ministarstvo kulture.

Nakon sedmodnevnog internetskog glasovanja, u nedjelju je okončano ocjenjivanje radova pristiglih na natječaj Ministarstva kulture za podjelu novinarskih stipendija, a rezultati će vjerojatno biti objavljeni u srijedu. Ministarstvo će za pisanje tekstova – uz uvjet da budu publicirani u neprofitnim medijima- podijeliti tri tromjesečne i 15 jednomjesečnih novinarskih stipendija.

Za jednomjesečnu stipendiju prijavljeno je 18, a za tromjesečnu 32 novinarska rada. U prvom krugu, pristigle su radove ocjenjivali članovi Stučnog povjerenstva za neprofitne medije. Nakon njih su svoj glas preko interneta mogli dati i građani, čime je značaj ocjena članova povjerenstva bitno umanjen. A plemenita zamisao o uključivanju javnosti u donošenje odluka u nekoliko se slučajeva svela na moljakanje prijatelja i poznanika da glasaju za određene autore.  Za komentar takvog načina odlučivanja zamolili smo urednike dvaju neprofitnih medija, H-alter i Lupiga.com.

Ti su portali nedavno također dobili financijsku pomoć Ministarstva kulture, no u tom je slučaju uzeto u obzir samo mišljenje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, a ne i glasovi građana. "Odabir marginalnog mjesta za provedbu internetskog glasanja, kao i besramno samoreklamiranje prijavljenih novinara po društvenim mrežama i sličnim sferama, doveli su cijelu zamisao do fijaska", prokomentirao je za Poslovni dnevnik Toni Gabrić, glavni urednik portala H-alter. 

Skepsa od početka 
Gabrić je bio među onima koji su se o internetskom glasanju dosta nepovoljno izrazili još tijekom javne rasprave, koju je Ministarstvo kulture u proljeće organiziralo o natječaju za potporu neprofitnim medijima. "Ideja o financiranju novinarskih radova u startu je naišla na podršku dijela nezaposlenih i freelance novinara, mada su gotovo svi odmah iskazali i skeptičnost prema javnom licitiranju za najzanimljivije radove. Na kraju se odustalo od početne zamisli da natječaj bude namijenjen prvenstveno nezaposlenima i RPO-ovcima". prisjeća se Gabrić, koji nam je i citirao početnu zamisao, a ta glasi: "nećemo ljudima osigurati egzistenciju, jasno, ali ćemo nizu nezaposlenih i potplaćenih novinara dati priliku da se neko vrijeme na miru bave temom koja ih zanima". Gabrić napominje da je na natječaj bio pripušten i časopis Poduzetnik, te sajtovi www.hrastovic-inzenjering.hr i www.energzobserver.com, "iako se radi o web sajtovima trgovačkih društava. Na novinarsko pitanje Ministarstvu kulture otkud profitni nakladnici na natječaju za objavljivanje radova u neprofitnim medijima, nisam dobio odgovor.", kaže Gabrić.  Kako kaže, "sporno je i može li se nekoga tko nije upisan u Registar neprofitnih organizacija smatrati neprofitnim".

Ideja puno bolja od procedure
Gabrić nazire da "financijsko ulaganje u jednomjesečni ili čak tromjesečni rad u većini slučajeva neće uroditi nekim osobito vrijednim rezultatima, ali nije nam iskustveno nepoznato da, kada se politika i rigidno pridržavanje ideoloških uvjerenja miješaju u zanat, dobijemo- Obrovac". S procedurom nije zadovoljan Ivor Fuka, urednik portala Lupiga.com. "Ideja potpora za novinarske radove je, sudeći po stanju hrvatske medijske scene, vrlo potrebna. Teme od javnog interesa morale bi biti u fokusu novinarstva, a to su uslijed raznih interesa i politike nezamjeranja medijskih gazda, sve rjeđe i, nažalost, moj je dojam, u budućnosti će ovakve potpore biti od sve većeg značaja. 

Izostala 'zainteresirana javnost'
Upravo zato je bitno do sljedeće godine gledati kako ispraviti neke pogreške te poboljšati proceduru, ne bi li se izbjegao problem da pobjeđuje teme onih koji imaju najviše prijatelja i sposobnosti da ih mobiliziraju na glasanje, bez obzira je li tema kvalitetna.Ovdje je u potpunosti izostala 'zainteresirana javnost' na koju se pozivalo, ona uopće nije bila uključena u glasanje. U cijeloj priči dovodi se u pitanje i sama funkcija oformljenog stručnog povjerenstva koje je ocijenilo pristigle teme, ali njihove ocjene nisu imale apsolutno nikakvu ulogu", napominje Fuka.  Komentar iz Ministarstva kulture nismo uspjeli dobiti. 

Država pomaže novinarima

Troje autora dobit će po tri bruto plaće, a njih 15 po jednu

Ministarstvo kulture dodjeljuje tri novinarske stipendije u visini od tri prosječne bruto plaće u RH, te uz osigurane putne i druge troškove do 2.000 kuna. Također dodjeljuje i 15 jednomječnih stipendija u visini od jedne bruto plaće, također uz osigurane troškove do 2.000 kuna. Natječaj je bio anoniman i svaki se novinar mogao prijaviti i sa nekoliko tema. Jedan od uvjeta za sudjelovanje je da radovi budu objavljeni u neprofitnim medijima, a što su trebali ovjeriti glavni urednici tih medija.   

Komentirajte prvi

New Report

Close