Radman: Restrukturiranje HRT-a Vlada treba pustiti Upravi

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a/Igor Kralj/PIXSELL Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a/Igor Kralj/PIXSELL

U strukturi zaposlenih dominiraju oni srednje stručne spreme i njih će restrukturiranje najviše zahvatiti.

Požalio sam više puta zbog povratka na HRT, priznaje u intervjuu za Poslovni dnevnik Goran Radman, ravnatelj javne televizije. Kako i ne bi kada se afere, koje smatra izmišljenima u svrhu orkestrirane kampanje protiv njega od strane različitih interesnih skupina oko HRT-a, nižu jedna za drugom.

U sjeni toga je predstavio ključni dokument za budućnost HRT-a,  Program restrukturiranja koji osim ulaganja u tehnologiju i modernizaciju predviđa i otpuštanje do 700 stalno zaposlenih. Vlada mu je Program vratila na doradu, smatravši da nije dovoljno detaljiziran. Radman tvrdi da je Vlada pogrešno shvatila te da nema nikakve potrebe da sudjeluje u tehničkim i operativnim elementima izvedbe programa jer to nije njezina nadležnost. Uvjeren je da će  HRT u sljedeće četiri godine postati financijski stabilna tvrtka, ali da kresanje toškova bez ulaganja u kvalitetu i javne funkcije nema smisla. 

Hrvatska Vlada vratila Vam je Program restrukturiranja na ponovnu doradu uz prigovor da nije dovoljno detaljiziran. Zašto niste dostavili detaljne podatke?
Vlada je usvojila prijedlog Programa restrukturiranja HRT-a i zadužila glavnog ravnatelja da pristupi njegovom provođenju uvažavajući njezine zaključne komentare. Program restrukturiranja HRT-a je politički i analitički dokument koji Vladi, prema Zakonu o HRT-u, treba poslužiti da se suglasi s ključnim elementima restrukturiranja kao što su ciljevi, načini, modeli i konačni rezultati, a da onda HRT-u prepusti provedbu tog Programa kroz konkretne operativne planove. Vlada, dakle, nema potrebe suodlučivati o tehničkim i operativnim elementima izvedbe tog programa jer to nije njezina nadležnost. U pripremi Programa razradili smo čitav niz podataka operativne naravi, ali način na koji će se on primjenjivati ovisi o mnoštvu elemenata. Primjerice, trebat ćemo raspisati javni natječaj za angažiranje neovisnih konzultanata koji će nam pomoći u razradi i primjeni Programa, a o ishodu tog natječaja ovisi mnogo toga u vezi s pristupom njegovom provođenju.

Znači li to da Vlada ne razumije značenje Programa?
Nije na meni da to tumačim. Program je program a planovi su planovi. U svakom slučaju HRT je specifičan segment javne funkcije, odnosno javni medij koji se uvelike razlikuje u naravi od javnih poduzeća ili drugih organizacija koja se bave pružanjem javnih usluga. Program je dijelom narativan kako bi pomogao onome tko odlučuje bolje razumjeti taj kontekst. 
Na primjer, prevladavajući pristup restrukturiranju javnih poduzeća je reduciranje troškova. U Programu obrazlažemo zašto takav pristup restrukturiranju HRT-a ne bi imao smisla. Jedan od postavljenih ciljeva jest reducirati operativne troškove, ali istovremeno želimo razvijati naše temeljne javne funkcije, prije svega programske, kako bi HRT kroz restrukturiranje mogao postati kvalitetnija i zdravija organizacija. 

U Hrvatskoj je restrukturiranje često jednoznačno otpuštanjima, a i u Programu spominjete otpremnine. Koliko ćete ljudi otpustiti?
Da, to je tipična, ali kriva analogija. Program ne polazi od brojanja ljudi koji će zbog restrukturiranja morati izgubiti posao. Naš pristup je u osnovi financijski jer HRT za svoj održivi razvoj troškove mora svesti u okvire raspoloživoga javnog prihoda. To je dostatna osnova za stabilan rad i razvoj. U financiranju restrukturiranja ćemo se oslanjati isključivo na vlastite mogućnosti. Na temelju tih financijskih parametara došli smo do spoznaje da će jedan broj zaposlenika, oko 600 ili 700 ljudi, u narednih dvije do tri godine provedbe planova restrukturiranja trebali napustiti HRT. Istovremeno, morat ćemo i zaposliti stotinjak novih ljudi.

Koji je onda profil ljudi višak, a koji poželjan?
U strukturi zaposlenih dominiraju oni srednje stručne spreme i njih će restrukturiranje najviše zahvatiti. Poslovi na HRT-u će zbog razvoja medija i novih tehnologija postati mnogo složeniji. Stoga ćemo značajna sredstva uložiti i u obrazovanje ljudi. HRT je jedna od onih sredina koja ne može računati samo na znanja koja se stječu u obrazovnom sustavu. Ova je djelatnost u mnogim svojim elementima zanatska, vještine rada i znanja o radu prenose na radnom mjestu, s majstora na šegrte. Istovremeno, velik dio naših poslova ovisi o tehnologiji. HRT koristi tehnologiju koja je zaostala bar 15 godina u odnosu na suvremenu audio-vizualnu djelatnost. 

Hoćete li i smanjivati plaće?
Pripremamo novu sistematizaciju rada i nove temeljne ugovore, što je dio planova restrukturiranja. Nemamo namjeru smanjivati ukupnu masnu plaća, ali različitim mehanizmima koje ćemo uvesti u sustav želimo bolje vrednovati rezultate rada. Drugim riječima, doći će do interne preraspodjele današnje izrazito statične strukture plaćanja rada po vrijednosti boda. Novi model će osigurati plaćanje po učinku koji će omogućiti da se ukupna masa sredstava plaća raspoređuje pravednije i da se više stimuliraju oni koji kvalitetnije rade.

Kako ćete financirati otpremnine i uvođenje novih tehnologija?
U Programu smo naveli da ćemo se u naredne tri godine zbog restrukturiranja dodatno zadužiti za oko 250 milijuna kuna. Ukupan trošak restrukturiranja smo procijenili na nešto više od 300 milijuna kuna. Razliku ćemo osigurati sami iz svojih vlastitih sredstava, smanjujući vlastite interne troškove. Oko 200 milijuna kuna uložit ćemo u tehnološku obnovu a oko 80 milijuna kuna u otpremnine. U sljedeće dvije godine smo predvidjeli između 10 i 20 milijuna kuna za obrazovanje i dodatno osposobljavanje ljudi u sklopu naše HRT Akademije, kako nazivamo naš interni sustav obrazovanja.

Znači li i to da će HRT-ov kadar na doškolovavanje na privatno sveučilište Vern s kojega dolazite kao dekan i s kojim još imate profesionalne veze, i tako dati povoda da vas se ponovno dovodi u vezu sa sukobom interesa?
Ponavljam, dodatno osposobljavanje radit ćemo u sklopu HRT Akademije. HRT velikom broju svojih zaposlenika pomaže u stjecanju odgovarajućih znanja a oni samostalno odlučuju gdje će se školovati, HRT kao ustanova ne donosi takve odluke. Međutim, teoretski, zašto bi HRT-u bili uskraćeni resursi Verna ili bilo kojeg drugog sveučilišta ako tome prethodi potpuno transparentan mehanizam donošenja odluke? Neću se protiviti odluci koja je u interesu HRT-a samo zbog činjenice što sam bio povezan s tim veleučilištem. Ni na kraj pameti mi nije da kao glavni ravnatelj HRT-a pogodujem Vernu, ako na to aludirate. Nisam u sukobu interesa i dosljedno provodim zakonom utvrđene ovlasti glavnog ravnatelja HRT-a.

Navodite da očekujete pad prihoda od oglasa i vlastite proizvodnje. Kako onda mislite doći do planirane dobiti i rasta prihoda u naredne četiri godine?
Ukupan Program temeljili smo na procjeni da se nominalni iznos mjesečne pristojbe u visini od 80 kuna u razdoblju restrukturiranja neće mijenjati, računamo na ukupan javni prihod u visini prethodne godine, dakle oko 1,2 milijardi kuna. U komercijalnom segmentu očekujemo zadržati oko 100 milijuna kuna prihoda godišnje. Komercijalne smo prihode planirali na temelju konzervativne procjene stanja tržišta, odnosno da u naredne dvije do tri godine neće doći do ekonomskog oporavka i da će oglašivačko tržište elektroničkih medija u najboljem slučaju stagnirati. Istom se procjenom vodilo i Vijeće za elektroničke medije kada je nedavno odlučivalo o dodjeli koncesije zainteresiranim investitorima. 

Prije pet godina ste izjavili da se na HRT nikada ne bi vratili i da ne volite povratke. Ipak ste se vratili.
Rado bih da sam se pridržavao te svoje tadašnje izjave. Požalio sam više puta zbog toga. U ovih su me prvih šest mjeseci mandata već smjenjivali tri puta. Sad su pak prevladali novi motivi. Ne želim dopustiti da se to dogodi, želim izdržati u svojim nastojanjima da dokažem da sam bio i jesam u pravu te da HRT možemo vratiti u europski vrh. 

Dokazivanje je razlog što niste podnijeli ostavku?
Razlozi za mojim razrješenjem koji su navedeni u zahtjevu Nadzornog odbora nisu opravdani. U njima nema ništa što bi me na bilo koji način moglo inkriminirati. Uostalom, o tome neka sudi hrvatski Sabor koji me je i imenovao.

Činjenica je, međutim, da ste nizom poteza i proizvodnjom afera sami dali povoda za raspravu o Vašoj poziciji.
Afere na koje vi aludirate orkestrirane su u funkciji denunciranja i obezvrjeđivanja mene kao osobe, moje funkcije i HRT-a u cjelini. 

Tko vas obezvrjeđuje?
Oni kojima nije odgovarao moj dolazak i početak sređivanja stanja. Zbunjuje me samo što je to na kraju ispala tako široka koalicija različitih često i međusobno suprotstavljenih skupina -  od političara, ljudi koji su interesno-poslovno povezani s HRT-om te jednog broja internih ljudi koji su shvatili da neće moći zadržati utjecaj na HRT-u.

Ipak izgubili živce i novinare generalno prozvali da vam lažima rade o glavi.
Još jednom vam skrećem pažnju da treba razlučiti činjenice od insinuacija. Javnost se  željelo uvjeriti da sam na toj konferenciji za medije izrekao neke opće sudove o novinarima i medijima. To nije točno. Ono što sam rekao bilo je svjesno upućeno nekima od prisutnih novinara koji su se posljednjih mjeseci iživljavali u intenzivnoj kampanji te kako u međusobnom tako i u dogovoru s tim interesnim skupinama orkestrirali afere protiv mene i HRT-a.

Teško je povjerovati su svi novinari koji prate HRT u komplotu protiv vas.
Nisam ni rekao da su svi. Djelovanje nekih medija i njihov odabir tema posljednjih mjeseci ipak govore o njihovim bliskim i svjesnim vezama s nekim interesnim skupinama oko i na HRT-u. Smatram da novinarstvo mora težiti da bude nepristrano i omogućiti da se čuje svaka strana o kojoj pišete. Možda pomalo i emocionalno, jer radilo se i o mom osobnom životu, ali sam to učinio i s namjerom kako bih skrenuo pažnju javnosti na okolnosti u kojima se javno maliciozno govori o HRT-u i njezinim ljudima. Nikoga nisam osobno istaknuo. Govorio sam isključivo funkcionalno i o onome što vidim i osjećam kao odgovorna osoba. 

Stvarno niste znali da trebate navesti imovinu iz inozemstva?
Još jednom bih molio da se držimo činjenica. Ravnatelj HRT-a nije u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa naveden kao dužnosnik koji mora podnositi imovinsku karticu. Na njega se izrjekom odnose one odredbe Zakona o HRT-u koje reguliraju područja sukoba interesa glavnog ravnatelja i drugih tijela HRT-a. Kada nisam uspio u dokazivanju te načelne pozicije i kada je Povjerenstvo proglasilo svoju nadležnost, nisam imao druge pravne opcije nego udovoljiti njihovim zahtjevima. Istovremeno sam pokrenuo i tužbu pred Upravnim sudom i  nadam se da ću svoj stav uspjeti obraniti. Smatram da bi eventualno krivo tumačenje zakona ako ostane na snazi prouzrokovalo ozbiljne probleme u funkcioniranju javnog medija. HRT bi bila državna, a ne javna televizija a glavni ravnatelj i zaposlenici HRT-a bi postali državni činovnici. Podaci o imovini koju sam prethodno stekao su javni a tvrtke u suvlasništvu sam izuzeo iz sustava javne nabave HRT-a, što je od mog dolaska vidljivo na web-u HRT-a. Onog trena kad sam postao svjestan mogućeg propusta u ispunjavanju podataka u imovinskoj kartici zatražio sam tumačenje Povjerenstva i postupio u skladu s njim. 

Javne i kulturne vrijednosti programa

Je li javna televizija pogriješila što je prethodnih godina u borbu s komercijalnim televizijama ulazila koristeći se njihovim sredstvima za osvajanje tržišta?

Iz perspektive mogućih taktičkih opcija, čini mi se posve razumnim što je HRT u trenutku ulaska privatnih operatera na hrvatsko tržište odlučio braniti prostor pojačanim komercijalnim sadržajima. To je vrijeme takozvanih sapunica i lakih sadržaja kojima je HRT podilazio publici kako bi zadržao svoju gledanost i slušanost. To je mogla biti jedna od taktičkih varijanti kojom se HRT poslužio na početku, ali svakako ne može i ne smije biti HRT-ova osnovna strategija. Uostalom, imamo primjere drugih europskih zemalja gdje su se takve strategije  pokazale izrazito lošima. U svojem se mandatu namjeravam držati onoga što propisuje Zakon o HRT-u, a to su javne i kulturne vrijednosti programa. Dakle, zadovoljavanje i manjinskih interesa publike ako su oni društveno opravdani.

Komentari (1)
  • sduvnja1
    sduvnja1 15:19 9.8.2013.

    Evo nam Titovog omladinca opet prodaje pamet.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!