Marčec: Dok se ne shvati da je 'maznuti' pjesmu ili film s neta loše, kočit ćemo svoj napredak

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Hrvatska je po zakonima ukorak s Europom i svijetom, no svijest o važnosti i vrijednosti zaštite autorstva ni približno ne slijedi propise.

Kreativna industrija druga je najjača industrija u Hrvatskoj, zapošljava oko 40 tisuća ljudi i stvara nove tržišne proizvode s minimalnom investicijom u gitaru, olovku ili kist.

Upravo su autori i njihovi proizvodi motor hrvatskoga gospodarstva jer uz glazbenu, filmsku, oglašivačku industriju i izdavaštvo pokreću radio, televiziju, tiskane medije, arhitekturu, video igre - zapravo čitav niz drugih djelatnosti baziranih na autorskom pravu i kreativnom radu. Stav je to glavnog direktora stručne Službe zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS) Nenada Marčeca, koji je za Poslovni dnevnik prokomentirao hrvatsko i europsko zakonodavstvo kada je riječ o autorskim pravima te otkrio više o aktivnostima koje provodi HDS ZAMP. 

Izaslanstvo HDS-a i ZAMP-a upravo se vratilo iz Bruxellesa gdje ste sudjelovali na međunarodnom forumu autora i zastupnika u Europarlamentu. Koji je cilj i ishod toga susreta?
Drago nam je da se susretu odazvalo čak šest hrvatskih zastupnika u Europarlamentu i da su pokazali iznimno visoku razinu razumijevanja za problem. A problem je jednostavan, svi autori Europe ujedinili su se oko zahtjeva Europskoj komisiji i Europskom parlamentu da riješe problem tzv. nepravednoga prijenosa vrijednosti kreativnog rada na digitalne platforme poput YouTubea i Facebooka. Autori traže pravedan tretman i ništa više od razumne i pravedne naknade. Susreli smo se sa zastupnicima Petir, Šuica, Picula, Zovko, Radoš i Maletić da im približimo problem i porazgovaramo o načinima na koji bi oni mogli pomoći hrvatskim kreativcima u svojim nastojanjima da budu pravedno tretirani na internetu. 

U Splitu je održana Skupština HDS-a na kojoj su članovima predstavljena poslovna i financijska izvješća o radu HDS-a i ZAMP-a u 2016. godini. Kakvi su poslovni rezultati?
Prije svega želim zahvaliti kolegama autorima na povjerenju jer su jednoglasno usvojena sva izvješća uključivo poslovno izvješće, financijsko izvješće i financijski plan za iduću godinu. Ponosan sam na takvo jedinstvo društva u ovom trenutku, a ono je i dokaz da društvo radi uspješno i kvalitetno i na korist svojih članova. Poslovni rezultati su pozitivni, par postotnih poena povećanje prihoda i uz to smanjenje troškova sasvim su dovoljan razlog za zadovoljstvo znajući gospodarske prilike u Hrvatskoj. Nadamo se da ćemo takav pozitivni trend zadržati i u idućem razdoblju.

Nedavno ste bili i partneri događanjima u vezi stvaralaštva mladih - Festivalu dječjeg glazbenog stvaralaštva i Danu intelektualnog vlasništva za djecu i mlade, s kojim ciljem?
Mladima je potrebno priznanje i ohrabrenje, osobito divnim mladim kreativcima. HDS ZAMP nastoji podupirati takve manifestacije kako bi potaknuo mlade da nastave s radom, da oslobode svoju maštu, prijeđu granice, ali i da vjeruju da je biti kreativac posao budućnosti i, ono najvažnije, da će u pravednom društvu od njega moći pristojno živjeti.

 

84,5 milijuna

kuna lani je podijelio HDS ZAMP autorima, iz prihoda u 2015.

Ima li novosti u ostvarivanju prava od digitalnih servisa za hrvatske autore u 2017.?
Prvi puta HDS ZAMP zaključio je prekogranične ugovore s Deezerom i YouTubeom za cijelu Europu, Bliski istok i Afriku. To znači da će hrvatski autori putem HDS ZAMP-a izravno licencirati svoju glazbu u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim velikim tržištima gdje smo do sada često završavali u tzv. odrezanim dugim repovima prilikom raspodjele honorara pa je novac našim autorima pristizao malo ili nikako, a odsada će stizati ažurno i u cijelosti. 

U proceduri su i izmjene Zakona o autorskom pravu, očekuje se njegovo usvajanje u Saboru - kako će se odraziti na rad HDS ZAMP-a?
Nove izmjene i dopune Zakona u najvećoj mjeri bave se transparentnošću i dobrim upravljanjem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava poput HDS ZAMP-a. Iako podržavamo europska nastojanja za visokim standardima u tom pogledu, smatramo da će malim društvima poput našeg, a osobito svim drugim društvima u Republici Hrvatskoj, nove zakonske obveze uvelike otežati rad i nametnuti iznimno veliki broj novih obveza.

Koji su bili uzori pri izradi Zakona? Što je s europskom legislativom, koliko je ona oštra i kakav je red uvela?
Prije svega Zakon o autorskom pravu sastoji se od integriranog sadržaja niza svjetskih konvencija i međunarodnih ugovora kojima je Republika Hrvatska potpisnica te niza europskih direktiva koje reguliraju područje autorskih prava. Upravo su u saborskoj proceduri nove izmjene i dopune Zakona od 40-tak novih članaka kojima se implementira u naše zakonodavstvo još jedna europska direktiva. Dakle, RH je u potpunosti u korak s Europom i svijetom što se tiče usklađenosti propisa, međutim, svijest javnosti o vrijednosti i važnosti zaštite autorskih prava ni približno ne slijedi propise. Kod nas je svijest o krađi bicikla kao nečemu lošem i nedopustivom vrlo jasna, međutim "maznuti" pjesmu ili film na internetu pa onda još to i podijeliti prijateljima i kolegama ne smatra se nečim osobito lošim. I dok se to ne promijeni, sami tako kočimo vlastiti napredak.

Na ovim se prostorima nerijetko smatra kako su televizijski, radijski i ostali komercijalni programi javno dobro te da za sadržaje na takvim kanalima ne treba plaćati pretplatu niti naknadu. Prema vašem mišljenju, što je u pozadini takva stava?
Još uvijek smo u tranziciji iz bivšeg sustava gdje je sve bilo javno i zajedničko u današnji moderni sustav tržišne ekonomije i privatnog vlasništva. Taj proces je spor i dugotrajan pa tako i prilagodba visokoj razini zaštite autorskog prava kao privatnog vlasništva do koje nismo nažalost došli vlastitim promišljanjem i zrelošću društva, već usvajanjem međunarodnih propisa i direktiva koji od nas vrlo opravdano traže visoke standarde zaštite prava. To je naravno za naše vlastito dobro, ali javnost za njih često nije sasvim spremna jer učinke i njihovu vrijednost jednostavno nismo u potpunosti osvijestili. Država bi morala čvrsto stati iza zaštite autorskih prava kroz edukaciju javnosti i jasne političke poruke podrške, no danas i jedno i drugo nažalost izostaje.

Komentari (5)
  • JosefBeuys
    JosefBeuys 15:53 20.6.2017.

    To je otprilike kao da mi glazbenicima naplaćujemo što slušamo njihove pjesme jer se oni preko njih reklamiraju.

  • super24
    super24 15:46 20.6.2017.

    ja mislim da građani previše plaćaju za te filmove i pjesme.. čak mislim da bi građanima trebalo platit da to gledaju i sušaju, a i nadoknaditi im duševne boli..

  • ozapa
    ozapa 9:22 20.6.2017.

    Dok se ne shvati da je imati profit od 600 milijuna dolara na jednom filmu snimanom u godinu dana loše - ljudi će vam mažnjavati filmove.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve