Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Stranke ni slova o suvremenim industrijama

Politički programi dvije koalicije, Hrvatska raste i Domoljubne koalicije, uopće ne spominju razvoj i proizvodnju softvera, računalnih igara, robota, električnih automobila, dronova, senzora, pametnih kućanskih aparata i drugih pametnih uređaja za primjenu u gradovima i industriji.

Pojmovi kao što su razvoj i proizvodnja softvera, računalnih igara, robota, električnih automobila, dronova, senzora, pametnih kućanskih aparata i drugih pametnih uređaja za primjenu u gradovima i industriji, ili pak razvoj i proizvodnja nanotehnoloških materijala kao i biotehnologije, ili pak razvoj i proizvodnja svemirskih tehnologija. Možemo tu slobodno dodati i kreativne industrije, koje uključuju sve od dizajna, glazbe, filma, multimedije, virtualne stvarnosti na dalje.

Dakle, sve ono što danas čini suvremene proizvode, odnosno ono što suvremenim proizvodima određuje sadržaj, oblik, vizualni identitet i način na koji se proizvode i isporučuju na tržište, kao i sve ono što određuje kvalitetu tih proizvoda i time u konačnici profitabilnost, sve to nije sadržano u izbornim programima s kojima su na izbore krenule dvije najveće koalicije političkih stranaka Hrvatska raste i Domoljubna koalicija.

Paradoksalan pristup
Obje koalicije tvrde da žele rast gospodarstva, ali o tim "zatajenim industrijama" niti slova. Obje žele da mladi ne idu u inozemstvo raditi za Facebook, Google ili Apple, ali o "zatajenim industrijama", baš onima u kojima bi mladi željeli raditi, obje se koalicije nisu potrudile napisati niti jedan paragraf. Obje bi koalicije željele vidjeti nova radna mjesta, rast izvoza i jačanje veza između znanosti i gospodarstva, ali o "zatajenim industrijama", koje generiraju najviše izvoza i najviše trebaju dobre veze sa znanošću, u programima koalicija nema govora. Paradoks je tim veći, jer u Hrvatskoj postoje tvrtke koje se bave i razvojem i proizvodnjom u svim tim "zatajenim industrijama" od svemirske preko softverske do biotehnološke. Pitanje koje se onda nameće je: Zašto su te industrije zatajene? Zbog čega su dvije najveće koalicije iz svojih programa zatajile cijeli niz industrija koje su same po sebi ono što danas industrija jest?

Kako upravljati promjenama?
Jer ne možete danas brzo i povoljno izgraditi zgradu, most ili luku ako ne koristite nanotehnologiju. Jednako tako ne možete biti uspješan u proizvodnji gnojiva ako ne koristite biotehnologiju. Niti jedna pak suvremena proizvodnja ne ide bez softvera, a roboti, senzori i pametni uređaji sami su po sebi dio razvoja i proizvodnje čim se dosegne određeni volumen. Industrija računalnih igara danas je ozbiljan biznis, veći od Hollywooda itd. Svi u Hrvatskoj koji rade u tvornicama, na njivama, u zgradama, na cestama, u lukama, svi oni to znaju.

Štoviše, znaju i da se niti jedan proizvod ne može prodati bez pakiranja, vizualnog identiteta i onda svih popratnih audio-vizualnih sadržaja kojima se proizvod promovira, a koji nastaje u okviru kreativnih industrija. Toga su svjesni svi koji rade i koji traže posao ili pak oni koji imaju posao ili ga žele pokrenuti. No, čini se toga nisu svjesni političari. Dvije najveće koalicije tvrde da žele jako hrvatsko gospodarstvo, ali ideja o tome što gospodarstvo jest - izgleda da nemaju. Problem je tim veći, jer to znači da nemaju pojma ni kako bi trebalo izgledati hrvatsko gospodarstvo da bi bilo konkurentno. A ako to ne znaju, ako ne znaju koji im je cilj, kako mogu efikasno upravljati promjenama koje su potrebne da bi hrvatsko gospodarstvo uspješno raslo i otvaralo prilike mladima?

Razvojni natječaji
Zato se čini da ključna spona koju bi hrvatski političari trebali graditi iduće četiri godine, neovisno koja koalicija pobijedi, ona je koja ih povezuje sa "zatajenim industrijama". Ne govorimo tu o velikim kompanijama, već o mikro, malim i srednjim domaćim inovativnim poduzetnicima koji imaju priliku biti veliki. I to veliki ne samo u Hrvatskoj već globalno. Tim domaćim inovativnim poduzetnicima trebaju razvojni javni natječaji i programi poput američkog SBIR-a. Treba im mogućnost da velike državne tvrtke i institucije, ali i druge velike hrvatske tvrtke, od njih naručuju ili s njima dogovore razvojne projekte i kasnije od njih kupuju tako stvorene finalne proizvode da bi imali snažnu prvu referencu. Isto ono što se radi u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.  Poslovni inkubatori i potpore za inovacije i razvoj dobar su početak, ali da bi dali plodove, potrebno je i unutar Hrvatske zaokružiti startup i inovacijski ekosustav. Nužan je taj idući korak u kojem se umjesto uvoza preferiraju domaće "zatajene industrije".

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve