Bit će zanimljivo krene li hrvatska domena nakon izmjena Pravilnika o .HR domeni putem koji je utrla crnogorska .ME domena. U posljednjih sedam godina u Crnu Goru došli su Facebook (fb.me), Google (g.me), GoDaddy (go.me), WordPress (wp.me), Del.icio.us (d.me), zatim Visa (v.me), Mercedes (mercedes.me), Al Jazeera (aje.me) i bugarski akcelerator Eleven (11.me).

Svi oni nahrupili su u tu malu balkansku državicu virtualnim putem, a tamo ostavili fizički opipljivu gotovinu zakupivši svoje inačice crnogorske nacionalne domene (engl. Montenegro) .ME. U sedam godina broj zakupaca .ME domene premašio je 800 tisuća. Niti jedna od tih domena na prodaje se za manje od 10 dolara, a neke su prodane i za gotovo 70 tisuća dolara (insure.me). Država je od toga također imala koristi. Tvrtka doMEn, koja je nastala kao joint-venture crnogorske tvrtke Me-net te američkih divova Afilias Limiteda i GoDaddyja, dosad je uplatila u crnogorski proračun više od milijun eura poreza. Dodatno, za pravo prodaje domene .ME dosad je državi platila 16,9 milijuna eura ili oko 130 milijuna kuna. Lani je taj iznos narastao na 2,7 milijuna eura te će prema podacima za prvo tromjesečje ove godine dodatno blago porasti.

Ukupni godišnji prihod od prodaje .ME domena tvrtka doMEn nije objavila, ali je sigurno podosta veći jer pokriva trošak održavanja sustava, zaposlenika, promocije, brojnih događanja koje tvrtka organizira te dobiti koju dijele tri partnera. Najveća korist koju je pak Crna Gora dobila od .ME domene globalna je popularnost u tehnološkom svijetu. Domene su danas jedna od pretpostavki uspješna e-poslovanja, a domena .ME sedma je najpopularnija domena na svijetu. Prve tri su .COM, .NET i .ORG, slijede .INFO i .BIZ, te nacionalna domena SAD-a .US. Sljedeća je domena .ME, koja je popularnija od .MOBI, .ASIA i .NAME domena. Financijski je pak ta domena među devet najvrednijih na svijetu, pri čemu se više od polovice svjetskog domenskog kolača odnosi na domenu .COM, a među vrednijima su još .TK, .CO i .TV. Hrvatske domene .HR nema na popisu najpopularnijih svjetskih domena, kao ni na popisu najvrednijih svjetskih domena.

Razlog je sljedeći: sve dosad CARNet DNS, institucija koja upravlja .HR domenom, tretirala ju je kao nacionalno blago. Registracija domene ograničena je na brojne načine, preprodaja je zabranjena, a povjerenstvo koje odlučuje o eventualnim sporovima vezanim uz .HR domenu imalo je diskrecijsko pravo donositi odluke koje u pravilu može donositi jedino sud, poput proocjene loše namjere. "Ne mogu se registrirati domene koje sadrže generičke nazive, kao ni domene kojima se namjeravaju ugroziti, povrijediti ili ograničiti zaštićena prava i interesi trećih osoba", pisalo je u dosadašnjem pravilniku. Zbog svega se toga ispostavilo da je nacionalna hrvatska domena .HR posebna vrsta blaga, ona čiju vrijednost malo tko prepoznaje. Rezultat toga i te kako je vidljiv. U posljednjih pet godina broj registriranih .HR domena porastao je s 73 tisuće na 89,6 tisuća. Usporedbe radi, crnogorska .ME domena početkom 2008. godine nije ni postojala.

Od srpnja do prosinca te godine registrirano je više od 100 tisuća .ME domena. Godinu kasnije ta je brojka narasla na 250 tisuća, a sada ima 800 tisuća registriranih .ME domena. Dosadašnja jalova politika prema gospodarenju .HR domenom rezultirala je i brojnim anomalijama. Tako je Hrvatskom telekomu, Zagrebačkom velesajmu i Narodnim novinama bilo dopušteno ono što drugima nije. Te su tri tvrtke, naime, mogle registrirati domene s dva znaka iako je minimalan broj znakova bio tri. Hrvatski telekom i danas ima domenu ht.hr, Zagrebački velesajam zv.hr, a Narodne novine nn.hr. Anomalija je bilo još. Građani su, primjerice, mogli registrirati najviše jednu domenu, a tvrtke njih deset. Poslovni subjekti mogli su birati domenu kakvu žele, a građani su imali propisan način na koji moraju nazvati domenu. Obrti i udruge bili su zakinuti u odnosu na tvrtke jer su mogli registrirati samo jednu .HR domenu.

Sada je CARNet dobio podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku da napokon osvježi pravilnik i omogući .HR domeni da uistinu pokaže koliko je vrijedna. U posljednjih pet godina učinjeno je nekoliko malih koraka kako bi se to postiglo. Primjerice, najprije je 13 tvrtki dobilo zeleno svjetlo za prodaju .HR domene, pojednostavljena je procedura registracije i riješeni brojni problemi registara i zakupaca domena. Novom, posljednjom izmjenom otišlo se pak najdalje. Dok se prije govorilo o .HR domeni kao nacionalnom blagu, sad je prvi put u pravilnik ušla mogućnost da se hrvatske domene registriraju sa svim slovima hrvatske abecede.

Dosad je to bilo moguće isključivo sa slovima engleske abecede. Hrvatski znakovi ć, č, đ, š i ž praktično se još ne mogu koristiti, ali se to sada planira provesti. Drugim riječima, registracija domene bez hrvatskih dijakritičkih znakova više nije obveza već mogućnost. Građani sada mogu registrirati jednu besplatnu i neograničen broj naplatnih .HR domena, jednako kao i tvrtke. Tvrtke također mogu registrirati neograničen broj naplatnih .HR domena. To isto mogu i udruge, obrti pa čak i tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj, ali dolaze iz neke od članica EU. Imena domena više nisu zadana. Mogu se koristiti i brojevi, i to cijeli naziv domene može biti sastavljen samo od brojeva, a jedino ograničenje i dalje je da ime domene mora imati najmanje tri znaka.

Razmatra se mogućnost i da ih ima manje od tri znaka. CARNet je u novom pravilniku otvorio i mogućnost preprodaje domena, odnosno ono što svakom blagu daje pravu vrijednost. Dosad se prema članku 28 niti jedna .HR domena nije mogla prenijeti na nekog drugog. Sada se upravo takva formulacija u cijelosti briše. Od povjerenstva se očekuje prijedlog kako bi se obavljali ti transferi, a odluku o tome donijet će Upravo vijeće CARNeta. Neke pretpostavke da taj proces prođe glatko već su učinjene. CARNet je, naime, predvidio da se za promjenu korisnika dodatnih domena plaća naknada prema cjeniku, što znači da više neće biti nužno ugasiti i potom ponovo registrirati domenu da bi se prenijelo upravljanje njome na drugu fizičku ili pravnu osobu. Hoće li sve to pomoći da .HR domena postane popularna, tek treba vidjeti.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života