Ministar financija Slavko Linić u samo nekoliko dana uspio je antagonizirati dobar dio hrvatskih građana. U jeku najave seljačkih prosvjeda ustvrdio je da su "poljoprivrednici sada na cesti jer je zima i nema poljskih radova“.
Pritom je uspio prosvjednike optužiti za bahatost jer blokiraju promet drugima iskazavši pritom jednaku, ako ne i veću razinu bahatosti i nerazumijevanja za zahtjeve poljoprivrednika kojima poticaji stvarno ne stižu kako je najavljeno i koji strahuju od neravnopravnosti koju bi mogao uzrokovati predloženi zakon o raspologanju državnim zemljištem. I taj strah je realan i ima povijesnu podlogu.
No puno veći dio građana šokirala je danas najava ukidanja dopuštenih prekoračenja u bankama, tzv. minusa, odnosno njihovog limitiranja na visinu jedne plaće. Novi je to, barem je tako zamišljeno, doprinos jačanju financijske discipline u Hrvatskoj. Iako je to tek prijedlog mnogima, istina prezaduženim, građanima se odmah smračilo pred očima. I ako ostavimo po strani jasan zaključak da će i postupna (kroz godinu dana) primjena tog načela značiti u najmanju ruku više tisuća novih gladnih i socijalno ugroženih građana koji se sada zadužuju na taj način – a uskoro to više ne bi mogli – ne zato što to sada žele, nego što su prisiljeni kako bi preživjeli, platili režije, ovrhe i dočekali plaće koje u velikom broju tvrtki, čak i državnih, kasni. Ovog mjeseca čak i u državnoj administraciji plaće kasne.
Osobno više me plaše druge dvije stvari. Ovo je jasan i nedvosmislen udar na potrošnju, na domaću potražnju, bez koje nema jasnog oporavka iz krize. Ova Vlada, sada je sasvim očito, jednostavno ne razumije logičnosti ekonomskih zakonitosti. I druga stvar, ovo je očigledno dodatni pokušaj pritiska na banke, da još jače uđu u kreditiranje države i njene likvidnosti, odnosno projekata. Jasan je to pokušaj, o kojem kako doznajemo nije bilo niti pravog pokušaja razgovora s bankarima, da se pokaže tko je glavni i da se penalizira njihova nekooperativnost u dogovorima s prezaduženim poduzećima tijekom predstečajnih nagodbi.
Da podsjetim, upravo je ministar financija prošlog tjedna ustvrdio javno da je razočaran bankama, tako da je ovo samo logičan nastavak njegovog ranijeg animoziteta prema poslodavcima, bankama, seljacima, stranim naftnim kompanijama, poreznim dužnicima…
Ipak se mora priznati da je ovaj prijedlog, za razliku od nekih drugih poteza Milanovićeve Vlade, na tragu predizbornog slogana iz koalicijskog Plana 21: „U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače“.
Naš je problem što smo mislili da to podrazumijeva ekonomski rast i dizanje plaća, a ne birokratsku mjeru ograničavanja zaduživanja. To nije problem Vlade, naprosto imali smo očito nerealna očekivanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.primjedba da je mjera lijeva ili desna ne stoji jer se radi samo o tome d se jedan “proizvod” banke koji je visoko isplativ zbog visine kamate i uvezanosti sa placom prvi se nalazi na naplati i svu potrosnju svodi na dug i da istu potrosnju poskupljuje za iznos kamate koju banka odmah pobere a duznik potrosac prestaje stimulirati potrosnju
Kakva je to ozbiljna kalkulacija ili tvrdnja da
“i te silne milijarde banke nikad nece naplatit vec se one samo i dalje knjize kao i kamate”
to bas nije nesto sto pije vode u napadu na Linica odnosno na prijedlog o ogranicenju minusa po tekucem racunu
interes banaka je jasan braniti za sebe dobar “proizvod” koji ima visoku kamatu vezan je direktno za placu i uz ovakav OVRSNI ZAKON koji je poguban za građane u svojoj normi i formi pa samim tim i primjeni i stvorenoj praksi gdje svi ciste svoje negativne bilance na građanima kroz “vjerodostojan dokaz – dokument navodnog duga” ciju vjerodostojnost i ispravnost-opravdanost-valjanost u smislu zastare potrazivanja nitko ne provjerava kao obvezu prije predlaganja pa onda pokretanja i naplate iste ovrhe to jest ni odvjetnici ni javni biljeznici ni sud koji potvrđuje pa ni fina koja izvrsava
istine i opreza radi svi oni su uceni osposobljeni i pravno zakonski odgovorni tumaciti i utvrđavati status takvog duga prije samog građanina duznika
da je socijale građanske brige kod politike to bi i isti zakon bilo ugrađeno kao i sam izgled “vjerodostojnog akta KAO OSNOVE POKRETANJA OVRHE” ali nije tako da ja nemam iluzije o dobrobitnosti dosadasnjih politika za građane od strane vladajucih struktura ali nisam ni za osporavanje i napadanje pojedinih mjera koje su dobre i zadiru u sustinu eksplatacije građanina kao dužnika u okruzenju duznickog ropstva gdje se dugo vec nalazi nece nikad doci kraj tom stanju ako neko ne krene mjenjati ta stanja politika ima moc kroz alate da to cini i ucini ali dali ce i koliko stvarno to uciniti vrijeme ce pokazati
stoga podrska mjeri koja ce dovesti zamjeni povoljnog “proizvoda” za banku sa novim “proizvodom” koji ce biti manje povoljan za nju a povoljniji za duznika
Ovo ogranicenje na iznos minusa od jedne place sto predlaze Linic ne radi zbog nas gradjana nego zbog banaka. I sva ova ko fol prepirka izmedu njih je samo predstava za javnost..zasto..?..Gradjani su po minusima na tekucem racunu duzni bankama oko 7 mlrd kuna..i te silne milijarde banke nikad nece naplatit vec se one samo i dalje knjize kao i kamate ali stvarno ljudi i dalje ostaju u minusu i ne pada im na pamet iz njega izlazit..ili ne mogu ..ili nece…ili iz vec kojeg razloga su tamo.
E sad Slavko predlaze da se minus ogranici na jednu placu a ostatak nekako namiri ili vrati putem kredita…Kome je to u interesu..?..Bankama jer ce tako doc do novca putem rate kredita kojim inace minus nebi mogli naplatit.
Slavko je prepreden igrac
Pozdrav
Umjesto bilo kakvog limitiranja, predlažem da se uvede poseban porez bankama u visini 70-80% na sve kamate veće od 5% pa da vidite kako bi banke same odmah sve kamate spustile na 5% jer bi im bilo neisplativo držati ih više od toga
Uključite se u raspravu