Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Autor: Božica Babić , 24. travanj 2016. u 22:00

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka na koju se pozivaju.

Kakav je to "kvasac" s kojim cijena jednog hektara državnih oranica naraste sa 23-26 tisuća kuna na čak 1,193.939 kuna?! I prosječni laik, ali i oni upućeniji u aktualne cjenike poljoprivrednog zemljišta na tržištu RH na prvu bi loptu pomislili da je riječ o nenamjernoj pogrešci nekog državnog činovnika koji se zaštićen hladovinom jakog kolektivnog ugovora apsolutno ne zamara ni manjkom potrebne stručnosti, ni rezultatima svojeg učinka. Bi li, pomislih na trenutak, ovu cjenovnu enigmu s hrvatskim oranicama mogao možda odgonetnuti dosjetljivi profesor Baltazar iz popularnih crtića?  

Pumpanje cijene
O čemu je zapravo riječ? Državni ured za upravljanje državnom imovinom, odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH u friško usvojenom dokumentu, koji se odnosi na darovanje državnih nekretnina Vukovarsko-srijemskoj županiji radi osnivanja poduzetničke zone Vuka, navode brojke koje opstati mogu jedino u nekom virtualnom svijetu. Ustvrdili su, naime, da 33 hektara oranica koje se nalaze u katastarskoj općini Bršadin, a pripadaju portfelju države, vrijede više od 39 milijuna kuna. U dokumentu stoji i podatak da je tu procjenu obavila osoba s diplomom arhitekture i certifikatom stalnog sudskog vještaka.

Podatke koje je podastrla potom je potvrdio i Odjel procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Iščitavanje spomenutih brojki urodilo je naravno konkretnim pitanjem Državnom uredu.  Zatražen je odgovor "temeljem kojih kriterija je procijenjeno da 332.185 četvornih metara državnih oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji vrijedi 39,398.673 kuna?" Prvo je zazvonio telefon, osoba s druge strane "žice" čudila se "čemu pitanje kada je odgovor već sadržan u samom dokumentu?" Ostadoh ipak ustrajna, novinarski crv nije dopuštao povlačenje. Odgovor je stigao s pojašnjenjem:

"Obavještavamo vas da je vrijednost nekretnina utvrđena prema procjeni stalnog sudskog vještaka iz Vinkovaca (podaci poznati redakciji) te potvrđena od strane Odjela procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom". U okviru Ministarstva poljoprivrede još od 2009. aktivna je Agencija za poljoprivredno zemljište koja upravlja hektarima u vlasništvu države. Na webu Agencije moguće je doznati cijene svih kategorija zemljišta u vlasništvu države, tamo stoji da početna cijena jednog hektara oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji iznosi između 23-26 tisuća kuna.

Kod prodaje licitacijom maksimalno je dopušteno uvećanje za 100 posto na početnu cijenu. Kupuje li se pak u toj županiji zemljište od privatnih vlasnika top parcele moguće je dobiti po 70-80 tisuća kuna za hektar. Čemu ovoliko pumpanje cijene i što ono skriva iza "zavjese" ostaje nažalost i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka.  

Šume neprivatizirati 
Bildanje cijene hektara državnih oranica tek je jedna od ilustracija iz postupaka birokracije. Što tek reći o činjenici da su i Hrvatske šume stavljene na listu 54 državne tvrtke za koje će natječajem izabrani konzultanti uskoro ocijeniti jesu li za prodaju "bez" ili "uz" prethodno obavljeno restrukturiranje. Agenciju Alan, svojedobno etiketiranu velikim aferama, Agroduhan, Lipovicu gdje se proizvode radijatori ili požešku Orljavu koja u RH šiva najbolje muške košulje treba odmah unosno prodati.

Međutim, Hrvatske šume su nacionalno bogatstvo koje traži još bolju zaštitu, a ne privatnog vlasnika kojemu je profit jedini cilj. Slovenci su svoje šume dali u koncesiju na 20 godina koja izlazi ovog lipnja. Krajem 2015. osnovali su državnu tvrtku koja će preuzeti natrag gotovo devastirane površine, drvna sirovina je završila u izvozu, a njihova drvoprerađivačka industrija gotovo je nestala. Trebamo li i mi proći tu kalvariju ili možemo pravodobno izvući pouku?  

Komentirajte prvi

New Report

Close