Kako se do prvog milijuna u Hrvatskoj na pošten način može doći i u kraćem roku

Autor: Bernard Ivezić , 13. svibanj 2016. u 08:07
Foto: Pixsell

Ako jačanje poduzetništva u Hrvatskoj temeljimo samo na odvažnosti poduzetnika, a ne i na jačanju poduzetničke infrastrukture onda je teško očekivati da će mnogo malih poduzetnika u kraćem vremenu nego što je uspjela Nabava.net, ostvariti veći uspjeh.

Dva programera, prijatelja od srednje škole, zagrebačkog MIOC-a, Šime Essert i Josip Maslać, nakon 15 godina rada mogu reći da su uspjeli. Tvrtka Aplos, koja upravlja sajtom Nabava.net, lani je vlasnicima, Essertu i Maslaću prvi put donijela milijun kuna neto dobiti. No, je li baš nužno da mali poduzetnici u Hrvatskoj prolaze kroz tako dug put do uspjeha?

Sa 79 posto operativne marže Nabava.net je jedan od najprofitabilnijih biznisa u Hrvatskoj. Na pet kuna prihoda, Essert i Maslać razvili su posao koji donosi četiri kune bruto dobiti.
Sve je počelo kada je 2000. Josip Maslać poželio registrirati domenu Cijene.hr. Nije mu uspjelo pa je godinu kasnije za svoju tražilicu cijena informatičke opreme odabrao domenu Nabava.net. Godinu kasnije priključio mu se Šime Essert. No, njihov početak nije bio onakav kako ga doživljavaju političari i javnost kad se počne govoriti o poduzetništvu. Maslać i Essert radili su za velike domaće IT tvrtke i svoju tražilicu vodili sa strane kao hobi projekt.

Daleko od razvijenih

Danas bi ih, govoreći o tom razdoblju njihovog razvoja, mogli opisati kao startup. No, oni bi formalno-pravno i tada i sada bili u nekom zrakopraznom prostoru kao što je uostalom i danas većina startupa u prvih godinu-dvije. U Hrvatskoj se fizičke osobe, osim s izuzetkom nekoliko profesija, ne mogu registrirati u Poreznoj upravi, dobiti poseban porezni broj i izdavati račune, što je praksa od Njemačke do SAD-a. S druge strane, pretvoriti hobi, Nabava.net, u obrt ili tvrtku, i to već tada, bilo bi im potpuno neisplativo.
Nabava.net u to vrijeme nije još dovoljno izbrusila svoj proizvod niti dovoljno izgradila novo tržište (okupila dovoljno trgovaca na svoju platformu) da bi mogla pokrivati sve troškove koje zahtjeva država: od poreza, dodatnih obveza pa sve do parafiskalnih nameta.

I dok bi na zapadu, od Njemačke do SAD-a, Essert i Maslać već tada sami kao fizičke osobe pisali račune trgovcima, plaćali porez državi, koristili porezne olakšice te računali u kojem će im trenutku postati porezno isplativo otvoriti obrt ili tvrtku, u Hrvatskoj to ni danas ne bi mogli tako izvesti, jer Hrvatska ni pravno ni porezno ne stimulira radnike da se počnu baviti poduzetništvom.
Izuzetak su radnici na Jadranu koji usto iznajmljuju apartmane ili pak oni koji se u unutrašnjosti bave i poljoprivredom.
Zato su prvih osam godina Essert i Maslać svoj projekt gurali paralelno s dnevnim zaposlenjem. Usto, zasigurno su držali fige da nitko iz države ne postavi nikakvo pitanje, kao što to i danas radi mnogo startupa. Srećom, startupi danas mogu pitati inkubatore za pomoć.

Kada je 2009. godine Nabava.net napokon postao dovoljno veliki biznis, dvojac je osnovao tvrtku Aplos. Godinu kasnije prihod im je iznosio 186,4 tisuće kuna, odnosno dovoljno da se Maslać odlučio ostaviti angažmane sa strane i posvetiti se samo Nabava.netu kao njegov, formalno “prvi zaposlenik”.

Do zrelosti 12 godina

Da je u to vrijeme u Hrvatskoj već bilo poslovnih akceleratora, programerski bi dvojac dobio preporuku da se obojica zaposle u tvrtci i da snažno krenu u širenje na okolna tržišta. Vjerojatno bi dobili preporuku i da za daljnji razvoj iskoriste bespovratna sredstva koja je nudio Hamag-Bicro te Ministarstvo poduzetništva. Međutim, išli su polako. Prvo su 2012. godine ušli na srpsko tržište sa sajtom Ponuda.rs, a zatim se 2013. godine u Nabava.net-u zaposlio i njegov drugi osnivač Šime Essert, koji je studirao ekonomiju i želio riješiti problem presporog rasta tvrtke. Zamijenio je mjesečnu pretplatu s Googleovim PPC modelom i ostalo je povijest.

Tako je 12 godina od starta Nabava.net napokon postala dovoljno zrela da učini taj veliki i odličan korak naprijed. Da su Essert i Maslać mogli pisati račune kao fizičke osobe, da su imali mogućnost proći kroz inkubacijski, a zatim i akceleracijski program, možda i da su bili malo odvažniji, možda bi njihov put do prvog milijuna bio kraći. No, ako jačanje poduzetništva temeljimo samo na odvažnosti, a ne i na jačanju poduzetničke infrastrukture onda je teško očekivati da će mnogo malih poduzetnika u kraćem vremenu ostvariti svoj uspjeh. Do prvog milijuna u 15 godina poslovanja nije nužnost, ali za mnoge koji stvaraju vrijednost u nekim novim industrijama, bez jačanja infrastrukture to bi i dalje mogla ostati realnost.v

Komentari (13)
Pogledajte sve


Upravo ste dečkima uništili posao ovom objavom da im je marža 80%. Vrlo je jednostavno ući u ovaj posao sajt i poslovni model su banalni ali dosad su se provukli ispod radara. Sada će sva sila nadobudnih 'biznismena' pokušati ući u ovaj posao i jedni drugima smanjiti marže do neispativosti. Mi smo odlični u tome da uništimo svaki posao, to sam viđao dosad najmanje deset puta.

tko im ga je uništio? oni sami jer imaju potrebu hvaliti se medijima. da su šutjeli, mogli su i dalje tako, a sada će biti kako ti kažeš ili će ih tražiti smanjenje cijene usluga. u svakom slučaju, bolje je šutjeti i ostati anoniman nego laprdati i hvaliti se i ovako dati do znanja javnosti koliko zarađuješ.

Upravo ste dečkima uništili posao ovom objavom da im je marža 80%. Vrlo je jednostavno ući u ovaj posao sajt i poslovni model su banalni ali dosad su se provukli ispod radara. Sada će sva sila nadobudnih ‘biznismena’ pokušati ući u ovaj posao i jedni drugima smanjiti marže do neispativosti. Mi smo odlični u tome da uništimo svaki posao, to sam viđao dosad najmanje deset puta.

jeli pitanje iz naslova
1 000 000 hkn
1 000 000 chf
1 000 000 usd
1 000 000 eur ili
1 000 000 huf ?????

tako da se krene sa 2 milijuna i u poslovima ovdje ili u ulaganjima na ZSE vrlo se brzo dođe na milijun.

New Report

Close