– Ukupni rashodi Varaždinske županije i njenih jedinica lokalne samouprave, među najmanjima su u RH, promatrano prosječno po stanovniku, što ukazuje na racionalno trošenje proračunskih sredstava. Međutim i uz ovakve uštede, financiranje javnih potreba, bez odgovarajućeg stabilnog ključa postaje upitno. Primjerice, primijenjeni ključ raspodjele prihoda i rashoda primjerice kod izvanproračunskih korisnika kao što su Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i slično ne iskazuje možda najtočnije stvarno stanje u RH – kazao je župan Varaždinske županije Predrag Štromar okruglom stolu Instituta za javne financije (IJF) održanom na temu fiskalnog položaja županija.

– Usmjerenost na porez na dohodak kao ključni prihod, uz učestale promjene u propisima koji uređuju isti, dovodi do “nereda” u planiranju i financiranju potreba županija, gradova i općina. Uz ovakve učestale intervencije u ovaj prihod od strane središnje države bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera onemogućuje provođenje planova regionalnog razvoja na nižim razinama, kroz ucrtane strateške dokumente – rekao je Štromar te podsjetio i kako Varaždinska županija kao najkonkurentnija Županija u RH te prva Županija prema kvaliteti poslovnog okruženja i druga prema kvaliteti poslovnog sektora, ima ostvaren jedan od najviših pozitivnih salda robne razmjene s inozemstvom.

Na Okruglom je stolu istaknuto i kako za uspostavu efikasnog sustava regionalne vlasti nije ključno stalno težiti preustroju županija već usmjeravanju napora za jačanje fiskalne decentralizacije koja će bolje odgovoriti zahtjevima za održivim razvojem.

– Postoji značajna fiskalna nejednakost među hrvatskim županijama i to je element koji treba uzeti u obzir pri bilo kakvom pokušaju decentralizacije i regionalizacije – pojasnio je Anto Bajo, jedan od autora analize koja je pokazala koje su županije u razdoblju od 2011. do 2013. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju, a koje ovise o dotacijama proračuna središnje države. Pojasnio je kako je važno pokušati potaknuti državne institucije na izradu državnog proračuna prema lokacijskoj klasifikaciji, što do sada nije bio slučaj čime je onemogućena procjena učinka dosadašnjih reformi  na regionalni razvoj i fiskalnu poziciju pojedinih regija.

Kao pet ključnih stvari koje se trebaju popraviti izdvojio je utvrđivanje koje su županije neto uplatitelji, a koje neto primatelji, što je istraživanjem IJF-a riješeno, zatim prepoznavanje fiskalne strukture, odnosno utvrđivanje ključnih izvora prihoda i najvećih korisnika javnih sredstava u svakoj pojedinoj županiji, koordinacija i suradnja državnih institucija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te transparentnost i javna dostupnost podataka potrebnih za provođenje analiza. 

Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ) poručila je pak kako se o decentralizacije javnog sektora jako dugo priča, ali da konkretna strategija ne postoji.

– Stupanj decentralizacije u Hrvatskoj je vrlo mali – kazala je Jurlina Alibegović navodeći kako smo na europskom dnu po zadovoljstvu građana razinom javnih usluga.

Inače, nalazi studije pokazali su da četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da su im neophodne državne intervencije ili zaduživanja.