Više niti jedan pacijent ne mora ići na liječenje u inozemstvo jer se apsolutno sve može napraviti u hrvatskim državnim bolnicama, rekao je Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb tijekom konferencije Hrvatska kakvu trebamo – budućnost hrvatskog zdravstva, održanoj u ponedjeljak u Zagrebu u organizaciji Večernjeg lista.

"Nema smisla da čekamo dan kad ćemo postati bogati. Sustav je vrlo žilav i nije pred kolapsom, dodao je Miličić. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Dražen Jurković, naglasio je kako je "ključni problem našeg zdravstva novac, uz sve strukturne promjene koje trebaju uslijediti". Napomenuo je kako je RH po izdvajanjima po glavi stanovnika tek na 27. mjestu od 35 zemalja u Europi. 

"S obzirom na to koliko izdvajamo naše zdravstvo je itekako efikasno!  Raduje nas što je ministar Marić zdravstvu u 2017. dao novac koji nam i pripada. A dubioze u našem sustavu postoje jer osim sredstava koje treba transferirati ministarstvo financija problem je i naše gospodarstvo. Imamo 280.000 zaposlenih manje nego što bi imali da smo samo prosječno gospodarski uspješna europska zemlja, a oni bi nam donijeli više od tri milijarde kuna u zdravstveni sustav. Kad bi se to promijenilo naše zdravstvo bilo bi u daleko boljoj situaciji", naglasio je Jurković. 

Ministar zdrvavstva Milan Kujundžić rekao je kako je "prvi put u povijesti neovisne RH  Vlada poslovala na način  da nije povečala dug u zdravstvu, pa čak ga je i smanjila, a da pritom nije povečala javni dug. Ukupan dug krajem 2016. bio je preko osam milijardi, a prošlu godinu završili smo sa 7,7 milijardi. Način za uštedu je javna nabava. Pokušavamo oko 30 posto lijekova i ugradbenog materijala nabaviti putem javne nabave gdje vjerujemo da ćemo postići niže cijene", rekao je Kujundžić.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da unutar Hrvatske postoji razlika u kapacitetima od Varaždinske županije gdje je 1000 pacijenata pa do Zagrebačke sa svega 100. Prosječno trajanje boravka pacijenta u bolnici je 20 posto iznad europskih prosjeka. Žalba od ravnatelja dolazi da oni uopće ne sudjeluju u procesu pregovaranja i da se zaključci donose bez njih", rekao je Marić.

"Ako se prisjetimo jedne žučne rasprave a to je o izlaženju zavoda za javno zdravstveno osiguranje iz riznice. Jedna je bila stavka da će se redefinirati spominjala se ušteda od milijardu i sto milijuna kuna. Nikad se nije dogodila. Skoro 700 milijuna kuna mi izdvajamo za dopunsko zdravstveno. Danas se plaća puni iznos zdravstvenog osiguranja",rekao je Marić.

Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, kazala je kako Nizozemska i Švicarska imaju zdravstvene sustave za primjer. "Nedavno sam u Nizozemskoj pratila tamošnji zdravstveni sustav koji je gotovo pa privatan. Potiče se konkurencija između javnog i privatnog i to doprinosi kvaliteti, dostupnosti, boljoj troškovnoj učinkovitošću i to treba poticati. Drugi sustav je švicarski.  On je i duboko socijalan, ne vidimo tamo da baš ljudi umiru po ulici. Postavlja se pitanje što je to Švicarska i druge zemlje uspjela, a Hrvatska godinama ne može. To je sustavno i neargumentirano odbacivanje suradnje s privatnim sektorom".