Paket mjera koje je Vlada pripremila kako bi pokušala uvjeriti Europsku komisiju da ima plan za ublažavanje prekomjernih neravnoteža i smanjenje deficita pokazao se, kako se i očekivalo, nedovoljnim. Potreban je "dodatni fiskalni napor od oko 0,4 posto BDP-a", poručio je povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici nakon susreta s ministroma Borisom Lalovcem i podpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem.

Za Vladin dvojac poruka o potrebi da se iznađe prostor za dodatnih 1,3 milijarde kuna sužavanja deficita sigurno je sve prije nego neočekivana, a i s kratkim rokom su unaprijed računali. Kompletiran paket programa reformi i fiskalne prilagodbe Komisiji treba proslijediti već za tjedan dana.  Vlada bi, dakle, već na ovotjednoj sjednici morala odlučiti o tome. Za čim će posegnuti? O tome bi lakše bilo govoriti kad bi se malo preciznije znalo što je sve bilo u paketu s kojim su Lalovac i Grčić išli u Bruxelles. No, Vlada je informacije puštala parcijalno i na kapaljku – od najava rezova u raznim agencijama i zavodima do čvršće kontrole i ograničavanja jamstava i potpora javnim poduzećima – pa zapravo nije jasno ni koliko je iznosila fiskalna prilagodba koju su pokušali progurati (milijardu i pol? dvije?).

Ono što se s obzirom na izborno ozračje u Vladi u pogledu "dodatnog fiskalnog napora" čini izglednim je da će to ipak biti "alibi potezi", i to uglavnom na prihodnoj strani. U to se, primjerice, uklapaju najave povećanja naftnih trošarina. "Zgodno je s trošarinama što bi se početkom jeseni, odnosno kad se približe izbori, čak mogle i vratiti na staro", kaže jedan ekonomist s iskustvom u politici. Trošarine, međutim, mogu namaknuti dodatnih nekoliko stotina milijuna pa naš sugovornik smatra kako bi Vlada, ako EK baš nije inzistirao na strukturnim mjerama, u najvećoj mjeri "dodatni fiskalni napor" mogla napraviti tako da jače zagrabi u povlačenje dobiti (pretežito) državnih poduzeća.

Planom proračuna, naime, planirani su prihodi od imovine (dividende, udjeli u dobiti, koncesije) u ukupnom iznosu 2,5 milijardi. To je nešto manje nego što je uprihodila lani, kad je primjerice, od državnih kompanija (i institucija poput HNB-a) povukla nevelikih milijardu kuna. Državnim tvrtkama u Vladi ionako spočitavaju da su im ostavili zarade, a da se to baš nije odrazilo na rast investicija. Sve u svemu, čini se da malo tko računa na iole ambicioznije zahvate Vlade. "Bojim se da nakon slučaja automobilskih tablica ne možemo ozbiljno raspravljati o reformama i fiskalnim naporima", kaže nezavisna zastupnica Martina Dalić.