Zašto je Hrvatska među najgorima po ekonomskim slobodama

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Prema analizi Zaklade Friedrich Naumann, od 45. analiziranih zemalja Europe i Srednje Azije, Hrvatska je među zadnjima po ekonomskim slobodama.

Po ukupnom skoru Hrvatska je sa 63 boda na 30. mjestu od analiziranih 45 zemalja na barometru sloboda.

No kada se gleda samo politička sloboda Hrvatska je 26., prema vladavini prava 32. i prema ekonomskoj slobodi 41., na samom začelju.

“Izvješće se nadovezuje na međunarodna izvješća koja potvrđuju prepreke političkoj, pravnoj i ekonomskoj slobodi koje je Centar za javne politike i ekonomske slobode već detektirao. Uvijek je dobro izvještavati o problemima, a dodana vrijednosti našeg Centra je što kroz projekt “Hrvatska 2025.” pruža također mjerljiva i konkretna rješenja za sve detektirane probleme”, izjavio je za Poslovni.hr Petar Vušković, Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA).

Donosimo kratki pregled promatranog, na temelju čega je Hrvatska nisko rangirana na barometru ekonomskih sloboda.

Sigurnost privatnog vlasništva

Prema istraživanju, prava privatnog vlasništva u Hrvatskoj su uglavnom zaštićena. Međutim, postoje mnogi problemi koji proizlaze iz pravosuđa. Iako je neovisnost pravosuđa uglavnom potvrđena, napomenuto je kako utjecaj jakih politički povezanih skupina može imati snažan utjecaj na sudove. Korupcija u pravosuđu je i dalje prisutna, kao i sporost u rješavanju sporova. Postupci rješavanja insolventnosti su također vrlo spori i traju u prosjeku više od tri godine.

Postoje određena ograničenja stranog vlasništva ili kontrole u nekoliko industrija, od kojih su najvažnije one u prometu i teretnom sektoru, kao i u izdavaštvu, obrazovanju i emitiranju. Vlasnička prava nad zemljištem i imovinom još uvijek su odvojena, što u praksi može predstavljati mnoge tehničke i pravne probleme.

Zemljišnoknjižni uredi su još uvijek neučinkovito spori, stoji u izvješću, što opterećuje proces registracije imovine. Imovina pravnih osoba iz drugih bivših jugoslavenskih republika često se osporava i nedavno je 'napadnuta zakonima kojima se želi staviti u državni zakup, umjesto da se vrati zakonitim vlasnicima'.

Veličina Vlade

"Veličina Vlade u Hrvatskoj je prekomjerna u usporedbi s državama srednje i istočne Europe. Potrošnja opće države iznosila je 46% BDP-a u 2017. godini (prema Eurostatu u 2018. iznosila je 45%, nap.a.), što je neznatna umjerenost u odnosu na prethodne godine kada je dosegla gotovo polovicu BDP-a. Državna poduzeća su brojna - više od 400 tvrtki na razini središnje države (sa čak više od 1.000 na razini opće države, nap.a.). Ta poduzeća pate od niske učinkovitosti i stvaraju značajne fiskalne troškove i dugove. Njihovo upravljanje nije depolitizirano i profesionalno.

Previše tih tvrtki smatra se strateškim, što sprječava njihovu privatizaciju. S druge strane, u tijeku je operativno restrukturiranje tvrtki za autoceste, makar sporije nego što se očekivalo. Iako je nedavna porezna reforma donekle smanjila poreze na dohodak, porezi u Hrvatskoj i dalje su visoki u odnosu na BDP (oko 38%). Granična stopa poreza na dobit je 18% (uz nižu stopu od 12%, za mala i srednja poduzeća ispod određenog praga)", navodi se.

Porez na dohodak je progresivan, s dvije porezne stope, od 24% i 36%, i uz relativno visoku poreznu olakšicu. PDV je postavljen na vrlo visoku razinu od 25%, što je najviši dopušten u EU, s nižim stopama za određene proizvode, od 13% ili 5%. Ugostiteljska i turistička industrija sada se oporezuje standardnom stopom PDV-a umjesto preferencijalnom. Socijalni doprinosi na rad su visoki, što, zajedno s porezom na dohodak, dovodi do poreza na rad većeg od prosjeka OECD-a.

Regulacija rada i poslovanja

Prema nalazima istraživanja poslovno okruženje u Hrvatskoj nije previše pogodno za poslovne aktivnosti. Česte su izmjene zakonodavstva koje čine značajne promjene u regulatornom okruženju, s jakim utjecajem na uvjete poslovanja u specifičnim sektorima industrije.

Pretjerana birokracija i dalje je široko rasprostranjena, povećavajući troškove poslovanja.

"Povlašteni tretman vladinih dužnosnika i korupcija i dalje su prisutni, iako ne sveprisutni. Neučinkovita državna birokracija, nestabilna politika, propisi u sektoru pravosuđa, zakon o radu te porezni propisi i dalje muče poslovno okruženje. Pokretanje posla je nepotrebno dugačko, s velikim brojem postupaka, relativno visokim naknadama i uplaćenim minimalnim kapitalom.

Dobivanje građevinske dozvole je loše proveden proces, spor i opterećen velikim brojem administrativnih zadataka, sa čak 22 različita postupka kojima se treba pozabaviti. Dozvola je i skupa zbog visokih lokalnih komunalnih i vodnih naknada. Dobivanje električne energije je pojednostavljen proces, ali je vrlo skup zbog visokih naknada koje naplaćuje javno poduzeće HEP.

Porezni propisi se također smatraju kompliciranim i teško provedivim u praksi, s velikim brojem i učestalim godišnjim plaćanjima (većina njih su mjesečna plaćanja HRT-u i HGK-u). Parafiskalni nameti također su rasprostranjeni u gospodarstvu (cca 3% BDP-a), što doprinosi visokom porezu, ali i administrativnom opterećenju.

Obrazovni sustav, kao i u mnogim drugim zemljama u regiji, neučinkovit je, pružajući malo stvarnih veza između učionica i potreba tržišta rada. Iako se tijekom 2014. godine dogodio val reforme zakona o radu kako bi se djelomično povećala fleksibilnost tržišta rada, zakonodavstvo je i dalje vrlo rigidno u pogledu postupaka zapošljavanja i otpuštanja", pojašnjava se.

Sloboda međunarodne trgovine

Sloboda međunarodne trgovine u Hrvatskoj uglavnom se poštuje. Kao članica Europske unije od 2013. Hrvatska provodi zajedničku trgovinsku politiku EU-a. Stoga su carine koje se primjenjuju na uvoz niske. Ali netrgovinske barijere u obliku tehničke standardizacije i certificiranja predstavljaju učinkovite barijere za robu koja dolazi iz inozemstva.

Kvaliteta cestovne i lučke infrastrukture je zadovoljavajuća, ali željeznice, kojima upravlja državno poduzeće, ne prate taj trend, što povećava troškove prijevoza. Od Hrvatske se očekuje da se u dogledno vrijeme priključi Schengenskom području i eurozoni, što bi dodatno liberaliziralo protok ljudi i kapitala. Međutim, još uvijek nisu postavljeni jasni rokovi.

Preporuke CEA

Vušković je za Poslovni.hr naveo nekoliko preporuka koje bi, ukoliko se prihvate, Hrvatsku puno bolje pozicionirali na barometru ekonomskih sloboda i podigli je s dna ljestvice promatranih zemalja.

“U pogledu ekonomske slobode, snažno se zalažemo za rezanje države (da bude ispod 40% BDP-a, idealno ne više od 35%). Očekujemo flat tax 15%, a još više rezanje doprinosa koji snažno terete plaće. Nužno je poslovnu klimu dodatno olakšati, primjerice kroz pojeftinjenje likvidacije i stečaja, rezanje procedura za građevinsku dozvolu i druge konkretne promjene. Privatizacije nisu započete i izvješće dobro ukazuje na više od 400 državnih poduzeća, s time da je to samo središnja država sa svojim, barem, manjinskim vlasničkim uplivima”, izjavio je.

Komentari (2)
  • Romel
    Romel 21:43 8.2.2019.

    Po ukupnom skoru Hrvatska je sa 63 boda na 30. mjestu

    Skoro 30 godina HDZSDP koči i pustoši Hrvatsku pa 30. mjesto nije ni tako loše.
    U svakom slučaju bolje je od onoga što će biti za 50 godina HDZSDP-a.

  • VasIsusK
    VasIsusK 18:41 8.2.2019.

    "Veličina Vlade u Hrvatskoj je prekomjerna u usporedbi s državama srednje i istočne Europe.

    Dobro jutro.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!