U proteklih pet godina broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjen je za preko 146 tisuća.

U siječnju ih je po podacima Državnog zavoda za statistiku evidentirano tek 1,29 milijuna, a u istom mjesecu 2010. zaposlenih je bilo 1,44 milijuna. U obrtu je u tom vremenu broj zaposlenih pao za 49 tisuća (s 231 na 182 tisuće), dok je za trećinu manje osiguranika poljoprivrednika (s 33 na 22 tisuće). U pravnim osobama kriza je, pak, pogasila najviše radnih mjesta u najosjetljivijim djelatnostima za gospodarska kretanja i onima s najviše radnih mjesta.

Tako je u trgovini u pet godina ugašeno 34 tisuće radnih mjesta, u građevinarstvu gotovo 29 tisuća, a u prerađivačkoj industriji 25,4 tisuće. Istodobno, rastao je broj zaposlenih u obrazovanju za 8,4 tisuće, u zdravstvu za 4,6 tisuća, turizmu 2,5 tisuće, ali i u umjetnosti, drugim uslužnim djelatnostima, informacijama i komunikacijama, poslovanju nekretninama, kao i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Izostanak dubljih reformi pokazuju i podaci o broju zaposlenih u sustavu javne uprave i obrane, a koji je u petogodišnjem razdoblju tek neznatno smanjen, za 1.275 zaposlenih. No, ukupan im broj i dalje prelazi 103 tisuće. U prerađivačkoj industriji, pak, u siječnju 2010. radilo je 220 tisuća radnika, a prošli mjesec ih je bilo nešto više od 194 tisuće. Pri tom sve proizvodne djelatnosti bilježe negativan trend u kretanju broja zaposlenih, a jedini su izuzeci proizvodnja kože, te električne opreme, u kojima sada radi oko 2 tisuće radnika više nego prije pet godina, te prerada drva u kojoj je sada 10,9 tisuća zaposlenih, preko tisuću više no u siječnju 2010.