Nakon dvije godine primjene postojećeg režima zapošljavanja osoba s invaliditetom, u javnu raspravu uskoro će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dati prijedlog izmjena zakonskog okvira, a intencija je, kako je najavljeno, proširiti namjenu korištenja sredstava za poticanje zapošljavanja invalidnih osoba. Samo uvođenje režima obveznog zapošljavanja invalidnih osoba kod poslodavaca koji imaju više od 20 radnika ili plaćanja naknade bilo je kritički dočekano iz redova većih  gospodarstvenika, a premda se u javnosti pozitivno percipiralo mjere, podatke iz kojih će se moći izvući puna slika postignutog učinka tek će se službeno publicirati. 

Zapošljavaju i bez obveze
Ono što je iz dostupnih informacija primjetno u odnosu na sam početak primjene pokazuje da je broj poslodavaca obuhvaćenih obvezom kvotnog zapošljavanja invalida porastao sa 7600, koliko ih je bilo u trenutku kada je zakonski okvir u Saboru branio tadašnji ministar rada Mirando Mrsić, na čak 8800 u prošloj godini. Najveći dio njih, prema podacima koje smo dobili iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), ispunio je lani svoju obvezu, njih 7200, a zanimljivo je i da je 325 poslodavaca zapošljavalo više invalidnih osoba od zadane kvote, dok je u evidenciji ZOSI-a prošle godine 744 poslodavca zapošljavalo invalidne osobe, a da pri tom nisu imali tu obvezu.

No, koliko je sredstava pri tom prikupljeno i koliko je poslodavaca kažnjeno i na koji način, nismo dobili odgovor. Rast onih koji zapošljavaju premda nisu obuhvaćeni obvezom rezultat je i poticaja koje je više programa tijekom 2016. koristilo ukupno 288 poslodavaca, a kod kojih je, po podacima ZOSI-a, zaposleno bilo 1063 osoba s invaliditetom. Tim je poslodavcima lani isplaćeno ukupno 52,2 milijuna kuna. Godinu ranije poslodavcima je od države dodijeljeno bilo gotovo 25 posto manje poticaja, ukupno 39,9 milijuna kuna, a razlog njihovom lanjskom skoku, prema pojašnjenju ZOSI-a, leži u činjenici da su dodjeljivana veća sredstva po raspisanim natječajima za otvaranje novih radnih mjesta i održavanje zaposlenosti u integrativnim i zaštitnim radionicama.

Konkretno, kroz takve novčane nagrade isplaćeno gotovo dvije trećine ukupnih poticaja za zapošljavanje invalidnih osoba u prošloj godini, čak 33,5 milijuna kuna. U 2015. ta stavka u raspodjeli svih poticaja bila je osjetno manja, 9,9 milijuna kuna. Iz podataka ZOSI-a vidljivo je da su ta sredstva raspodijeljena na sedam zaštitnih radionica kojim se osigurava poslove za ukupno 490 invalidnih osoba. Većina ostalih poticaja isplaćena je kroz subvencije plaća, za koje su poslodavci dobili više od 18 milijuna kuna. U 2015. više sredstava raspodjeljivano je bilo za troškove osobnih asistenata, radnog terapeuta, te za razliku radi smanjenog radnog učinka i naknade u visini doprinosa za zdravstveno osiguranje, što su programi koji nisu bili aktivni. 

Najviše posla u Zagrebu
Potpore za zapošljavanje invalidnih osoba lani je po prvi put od ZOSI-a zatražilo 45 poslodavaca, koji su zahtjeve za poticajima tražili za 114 radnika, a polovica tih poslodavaca bile su manje tvrtke (doo-i i jdoo-i), dok se sa zahtjevima pojavilo tek jedno dioničko društvo i jedna zadruga. Ukupno gledajući, u strukturi 288 hrvatskih poslodavaca koji koriste poticaje za zapošljavanje invalida prevladavaju doo-i i jdoo-i (129), udruge (63), obrti (48), dok su manje zastupljena dionička društva (19), te odvjetnici, ustanove i zadruge. Glavnina poslodavaca koji povlače poticajna sredstva je iz Zagreba, ukupno 88 kod kojih je i najveći broj zaposlenih za koje se koriste poticaji,  475 od ukupno 1063.

Slijede Splitsko-dalmatinska (28 poslodavaca) i Primorsko-goranska županija (21), dok je i po broju poslodavaca i broju zaposlenih invalidnih osoba na začelju Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska s po dva poslodavca i dva zaposlenika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koncem prošle godine ukupno je u Hrvatskoj zaposleno bilo 10.257 invalidnih osoba, od čega više od polovice, gotovo 6 tisuća, u privatnom sektoru, a nešto više od 4 tisuće u državnom, dok ih je 88 bilo samozaposleno. Premda je prije dvije godine na burzi rada bilo 6700 nezaposlenih invalidnih osoba, uz sve mjere njihov broj nije smanjen. Dapače, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prošloj je godini u prosjeku ih je nezaposleno bilo 7107.