Za ozljede na radu država troši upola manje nego što uzima poslodavcima?

Autor: Jadranka Dozan , 31. svibanj 2016. u 16:14
Za bolji uvid u opravdanost visine tog nameta HZZO mora hitno ustrojiti zaseban fond

Prihod od doprinosa za ozljede i profesionalne bolesti rastu, a izdaci za naknade plaća i zdravstvenu zaštitu od 2011. pali 100 mil. kn.

U propitivanju visine državih nameta najčešće se raspravlja o porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje (osnovno i dopunsko). Istodobno, doprinos za zaštitu zdravlja na radu, odnosno za osiguranja u slučaju ozljeda na radu i profesionalne bolesti, zbog male stope (0,5% bruto plaće) uglavnom prolazi ispod radara.

No, u državnu blagajnu tj. u HZZO on godišnje skreće više od pola milijarde kuna. Lani, na primjer, 580 milijuna. Taj je iznos svakako vrijedan propitivanja kako se troše ta namjenska sredstva, to prije što su još prije nekoliko godina državni revizori primijetili da visinu tog doprinosa treba preispitati jer su oni znatno veći od evidentiranih izdataka u tu svrhu. Upravo se tim doprinosom u okviru širega projekta nedavno pozabavila i Marijana Bađun, znanstvenica s Instituta za javne financije.

Neki nalazi doista sugeriraju da ima mjesta za preispitivanje visine tog doprinosa. Za zdravstvenu zaštitu i naknade plaća vezane uz ozljede na radu i profesionalne bolesti lani je, naime, potrošeno 247 milijuna (168 za naknade plaća i 79 za zdravstvenu zaštitu). To je više nego upola manje no što su poslodavci izdvojili za doprinose. Bađun, međutim, upozorava na to da u interpretaciji podataka treba biti oprezan jer evidencija troškova nije precizna. Primjerice, sve do trenutka priznavanja ozljeda na radu ti izdaci terete obvezno osnovno osiguranje. Usto, prateći administrativni troškovi ne knjiže se odvojeno već su dio ukupnih troškova administracije HZZO-a.

Autorica zato smatra da HZZO mora hitno ustrojiti zaseban fond za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljeda na radu i profesionalne bolesti. Tek uz puni pregled prihoda i troškova može se i preispitivati stopa doprinosa. Spomenuti izdaci lani su u odnosu na 2014. blago porasli, ali u višegodišnjim usporedbama uočljiv je trend pada, što je dijelom posljedica niže gospodarske aktivnosti. U odnosu na 2011. za zdravstvenu zaštitu i naknade plaća lani je potrošeno 29% ili stotinjak milijuna kuna manje (za naknade plaća 66 mil. manje, a za zdravstvenu zaštitu, uključujujući i preventivne preglede, oko 35 mil. manje).

Istodobno, doprinosi su u stalnom laganom rastu. Inače, zaposleni u Hrvatskoj lani su s posla izostali ukupno 13,9 milijuna dana, u prosjeku je dnevno bilo odsutno njih 44.390, a privremena nesposobnost za rad prosječno je trajala 16,5 dana. Pritom je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti evidentirano 859.747 dana bolovanja, a dnevno je bilo odsutno prosječno 2747 zaposlenika. Bolovanja su im trajala 68 dana ili 4 puta dulje od ukupnog prosjeka. 
 

Komentirajte prvi

New Report

Close