Za održivi turizam treba animirati domaću radnu snagu, privući stranu i educirati novu

Za najviše četiri godine trebali bismo dobiti šest vrhunski opremljenih inovativnih regionalnih centara kompetentnosti za obrazovanje u turizmu/Grgo Jelavić/PIXSELL Za najviše četiri godine trebali bismo dobiti šest vrhunski opremljenih inovativnih regionalnih centara kompetentnosti za obrazovanje u turizmu/Grgo Jelavić/PIXSELL

Pitanje kadrova i zapošljavanja je međuresorno i na toj razini nastoji se i rješavati - od ministarstava do zavoda i strukovnih udruženja.

Hrvatska će ove godine trebati između 15 i 20 tisuća radnika u turizmu, što će ponovno biti izazov za  poslodavce. Lani smo za potrebe turizma uvezli 8900 radnika iz inozemstva, ove godine ta je brojka gotovo udvostručena, dodatni napori čine se na animiranju domaće radne snage za turizam, bilo angažmanom nezaposlenih ili motivacijom školaraca da se usmjere u turistička zanimanja.

A potrebe su velike: turistički sektor u Hrvatskoj zapošljava 7 posto ukupne radne snage, stotinjak tisuća radnika tijekom godine, a na vrhuncu u ljetnim mjesecima i do 150.000 radnika. Održivog rasta turizma bez radnika naprosto neće biti.  Već sada treba intenzivno razmišljati i o godinama koje dolaze, kako bi se pronašla još učinkovitija rješenja koja bi pomogla turističkom sektoru u ovom izazovu. O tome što Hrvatska ima na raspolaganju raspravljat će sudionici današnje konferencije Turistički djelatnik: Izazovi i mogućnosti koju organizira Ministarstvo turizma u Hotelu Westin.

Konferenciju će pozdravnim govorima otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar turizma Gari Cappelli, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Pitanje kadrova i zapošljavanja, naime, međuresorno je pitanje koje se na toj razini nastoji i rješavati. U dvije panel diskusije bit će riječi o tome kako privući i zadržati turističke djelatnike, te  kako upravljati ljudskim potencijalima i sustavom obrazovanja za turizam.

Bolja vidljivost zanimanja
Naime, u rješavanju problema kadrova potrebno je paralelno raditi na tri područja, animiranju domaće radne snage i angažmanu nezaposlenih u turizmu, uvozu radnika iz trećih zemalja koji zbog viših plaća i uređenog sustava pokazuju značajan interes za rad u Hrvatskoj, te edukaciji novih i postojećih kadrova s ciljem povećanja kvalitete radnika, od razine sobarica do menadžmenta. O strukturi potreba za radnicima govore rezultati ankete poslodavaca koju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svrhom uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj.

 

Cappelli

Zemlje u okruženju imaju udjel uvezene radne snage u prosjeku od 30 do 40 posto.

U anketi su poteškoće pri pronalasku radnika u najvećoj mjeri izrazili poslodavci iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (64,4%). Druga najučestalija poteškoća je bio nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom (46,7%). Ovu poteškoću znatno češće navodili su privatni poslodavci, kojih se više od polovice susretalo s njom (53,6%), i to u najvećoj mjeri srednji poslodavci (61%). Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti obuhvaćenih istraživanjem.

Ova anketa napravljena je zadnji put za 2017. godinu, no potrebe se od tada nisu značajno promijenile. Kad je u pitanju privlačenje domaće radne snage, uz kontinuirane aktivnosti koje provodi javni sektor ali i kompanije putem vlastitih kanala promocije i ljudskih resursa, dobro se "primio" i projekt Dani poslova u turizmu koji su se početkom godine održali treći put u Osijeku, Zagrebu i Splitu.

Radi se o projektu nastalom u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, s ciljem osiguranja bolje vidljivosti zanimanja u turizmu te mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor.  

Veći benefiti
Sudjelovanje poslodavaca omogućuje im dodatnu promociju slobodnih radnih mjesta i susret s osobama koje su u potrazi za poslom. Sajmovi uključuju predstavljanje poslodavaca na štandovima, prikaza primjera dobre prakse, iskustva od strane poslodavaca i sezonskih radnika zaposlenih putem Mjera aktivne politike zapošljavanja, promociju centara kompetentnosti, prezentacije turističkih zanimanja i predstavljanje velikih hotelskih kuća.

U trećoj sezoni kroz sajmove je prošlo desetak tisuća ljudi. Uz javni sektor i kompanije prepoznaju alate za privlačenje novih radnika i zadržavanje onih kvalitetnih, te se dobar dio kompanija odlučio na povećanje plaća i beneficija za svoje stalne i sezonske radnike, povećan je broj stalno zaposlenih, izgrađen niz novih objekata za smještaj sezonaca. Međutim, iseljavanje dijela radnika i dalje je prisutno zbog većih plaća koje mogu dobiti u zapadnoeuropskim zemljama.   

Kad se usporedimo s drugim turističkim zemljama svijeta, uvoz radnika u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini, i tu će u budućnosti biti izmjena, vjeruje većina turističkih djelatnika koji ne zaziru od inozemne radne snage. Za turizam 2019. osigurano je 15.611 dozvola za strane radnike, što je povećanje za gotovo 6681 dozvolu. Ukupno je ove godine utvrđena kvota od 65.100 dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Većina još uvijek dolazi isključivo na sezonski rad, a iz Ministarstva turizma izborili su se da pomoćni radnici za sezonski rad imaju pravo rada do šest mjeseci. 

Komparativne prednosti
Kako je nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik kazao ministar Cappelli, Hrvatska se ne može pokriti domaćom radnom snagom, iako nam je to između ostalog komparativna prednost.   "Ali to je teško održivo. Istraživali smo koliko druge zemlje u okruženju imaju uvezene radne snage, u prosjeku je to od 30 do 40 posto. Austrija konkretno ima ukupno 90 tisuća stranih radnika u turizmu, a mi smo tek na oko 5%. Ipak, naš je primarni zadatak aktivirati domaću radnu snagu, pa je tako Vlada ove godine izdvojila dvije milijarde kuna za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, milijardu i pol za mjere, pola milijuna kuna za programe iz Europskog socijalnog fonda. Naravno da radnici idu za boljom plaćom, zato smo mi privlačni radnicima iz okruženja", izjavio je Cappelli. 

Edukacija je jednako važan element strategije rješavanja problema kadrova, i to je rješenje koje ide na duge staze. Ovisno o pojedinom projektu ulaganja, Hrvatska bi tako za najviše četiri godine trebala dobiti šest vrhunski opremljenih, inovativnih regionalnih Centara kompetentnosti za obrazovanje u turizmu. Tamo će se primjenjivati znanja iz prakse, učit će se kroz rad i ispravljati nedostaci postojećih strukovnih obrazovnih programa. 

U svih šest centara uložit će se 300 milijuna kuna, temeljem natječaja koji će biti raspisani do kraja veljače, nakog čega će kandidati dobiti ukupno četiri godine za punu implementaciju kako bi centri započeli s radom. Kako je poznato, na natječaju provedenom ovog ljeta za otvaranje centara temeljem dosadašnjeg rada te regionalnih potreba za određenim profilom radnika, odabrani su Srednja škola Zabok, Turističko-ugostiteljska škola Split, Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, Ugostiteljska škola Opatija, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve