Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ipak je odlučio jače odvrnuti slavinu te sa dodatnih 727 milijuna kuna pokušati ispuniti očekivanja većeg broja poljoprivrednih gospodarstava koja su se javila na prvi natječaj za mjeru 4 što je zaključen još 15. travnja. Naime, već je ovaj prvi natječaj, podsjećamo, doslovce zatrpao Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, koja je ključna adresa za provedbu isplata za investicijske projekte iz EU fonda za ruralni razvoj.

Zaprimljeno je 1280 zahtjeva s projektima ukupno teškim gotovo četiri milijarde kuna uz očekivanje povrata kroz potpore 2,65 milijardi kuna. Prethodnom odlukom resornog ministra Jakovine, uz suglasnost Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. godine, bilo je određeno da se za sufinanciranje projekata zaprimljenih kroz prvi natječaj za mjeru 4 izdvoji 640 milijuna kuna. Od tog iznosa 370 milijuna bilo je predviđeno za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, dok se 140 milijuna vezalo uz projekte čijom bi se izgradnjom kroz prerađivačke kapacitete postiglo povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, a preostalih 130 milijuna bilo je rezervirano za investiranje u gnojnice i ostalu infrastrukturu radi zbrinjavanja stajskog gnojiva.

Brojnost pravodobno dostavljenih zahtjeva utjecala je, čini se, na (ne)očekivani zaokret u resornom ministarstvu i odluku da se iz odobrene financijske omotnice već kod prvog natječaja izvuče veći iznos za sufinanciranje novih investicija u agraru. Po novom modelu sredstva namijenjena za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava povećana su sa 370 na 862 milijuna kuna, za prerađivačke kapacitete čija je zadaća povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda iznos je sa 140 milijuna dignut na 366 milijuna kuna.

S obzirom da su za investiranja u nove gnojnice te prateću infrastrukturu i mehanizaciju stigla samo 82 zahtjeva na ukupan iznos ulaganja od 183 milijuna i uz očekivanje povrata kroz potpore 147 milijuna kuna, a prvotnom odlukom za tu je namjenu bilo izdvojeno 130 milijuna kuna u ministarstvu ocjenjuju kako su ta sredstva potpuno dostatna iz razloga što vjerojatno svi zahtjevi neće proći selekciju i uvjetovane kriterije te dobiti zeleno svjetlo.

Je li ovim povećanjem iznosa za subvencioniranje novih ulaganja ministar Jakovina pogriješio, s obzirom da će već kroz prvi natječaj iz mjere 4 za dvije spomenute operacije biti potrošeno 50 odnosno, gotovo 56 posto od ukupno planiranih sredstava za razdoblje do 2020. godine?   U situaciji kada se iz Agencije za plaćanja, gdje se ocjenjuje (ne)realnost pristiglih projekata i slaže rang lista tko će od poljoprivrednih gospodarstava dobiti traženu potporu, ni četiri mjeseca od zatvaranja natječaja ne može dobiti konkretan odgovor na upit kada će lista biti javno dostupna, ovakva odluka ministra Jakovine potpuno je opravdana i zapravo, očekivana.

Sporoj administraciji bolje je, kako je to Jakovina ovoga puta učinio, doskočiti dizanjem iznosa za potpore za 727 milijuna kuna budući da novca ima, nego u rujnu objaviti novi natječaj za mjeru 4 kako je to svojedobno bilo planirano u Ministarstvu poljoprivrede. Međutim, ovaj ministrov dobar potez svakako mora imati nastavak u tom istom tonu koji će se očitovati u objektivnom ocjenjivanju pristiglih projekata u Agenciji za plaćanje. U široj poljoprivrednoj javnosti naime, već tjednima kipi nestrpljenje.

Uzrok mu je strah da bi veliki sustavi poput tvrtki iz koncerna Agrokor, grupacija Žito, Osatina i Inagra, Karlovačka mesna industrija, Podravka, Piko i Sladorana te Orahovica i još neke, mogli pokupiti glavninu izdašnih potpora te da će za obiteljska gospodarstva, iako su stup održivosti života u ruralnim područjima, ostati tek mrvice. Ovaj prvi natječaj definitivno je veliki ispit kušnje za državnu administraciju, ne samo zbog očekivanja da mudro izbalansiraju u kojem će omjeru potpore raspodijeliti na velike tvrtke, odnosno obiteljska gospodarstva i obrte.

Naime, od 1280 zahtjeva kroz njih 930 potpore se traže za poljoprivrednu mehanizaciju, a ukupno se  planira potrošiti gotovo milijardu i 100 milijuna kuna. Konkretno, kod zahtjeva za restrukturiranje i modernizaciju gospodarstava ukupna ulaganja u izgradnju objekata i kupnju opreme iznose 1,4 milijarde kuna, a za poljoprivrednu mehanizaciju milijardu i 15 milijuna kuna. Nekadašnjim operativnim programima izdašno je subvencionirana upravo nabava poljo-mehanizacije što je proteklih godina za posljedicu imalo velike probleme i financijski krah mnogih farmi zbog nemogućnosti otplate kredita.