Ukupno u 1300 tvrtki drvna industrija zapošljava 19,5 tisuća ljudi

Drvni sektor u Hrvatskoj mogao bi zapošljavati 30.000 ljudi/FOTOLIA Drvni sektor u Hrvatskoj mogao bi zapošljavati 30.000 ljudi/FOTOLIA

U strukturi izvoza po vrijednosti sjedala sudjeluju s 23 posto, ostali namještaj 12%, a drvo obrađeno po dužini 28 posto.

Drvno-prerađivački sektor u Hrvatskoj je jedan od radno-intenzivnih i izvozno orijentiranih grana prerađivačke industrije s dugogodišnjom tradicijom koja značajno doprinosi lokalnom i regionalnom razvoju. U ukupnom prihodu prerađivačke industrije drvna industrija sudjeluje s 5 posto, u zaposlenosti 9 posto i izvozu 7 posto.

Ovaj sektor obuhvaća čitav niz različitih djelatnosti od proizvodnje masivnog namješta do proizvodnje energetskog drveta. Sirovinska osnova, uska povezanost kroz poluproizvode i gotove proizvode, korištenje biomase iz vlastitog otpada i nacionalnih izvora za proizvodnju energije, orijentiranost na izvoz, mogućnost razvoja i stvaranje višestruke dodane vrijednosti uz adekvatna znanja i ulaganja u razvoj može uz proaktivne industrijske politike u kratkom vremenu povećati značenje ove gospodarske djelatnosti u ukupnom gospodarstvu Hrvatske.Iako ovaj sektor posjeduje izražene komparativne prednosti i posljednjih godina suočen je s brojnim izazovima. To je bilo posebno izraženo u 2008. kada je ovaj sektor bio prvi na udaru posljedica financijske krize na globalnoj razini koji se odrazio na smanjenje izvoza. U 2009. godini izvoz drvne industrije iznosio je 755 milijuna USD, smanjen je za 23 posto u odnosu na 2008. godinu, a oporavkom zapadnoeuroskog tržišta uz mjere Vlade uspio je povratiti ranije pozicije u izvozu.

Ukupno u 1300 tvrtki drvna industrija zapošljava 19,5 tisuća ljudi, a od toga 8500 je u proizvodnji namještaja. Procjenjujemo da je u obrtima zaposleno još pet tisuća osoba. No, unatoč otežanim uvjetima poslovanja prethodnih godina drvna industrija je uspjela zadržati zaposlenost (smanjenje 8 posto 2013/2009.). Ukupni ostvareni prihod u 2012. iznosio je 7,5 milijardi kuna, od toga proizvodnja namještaja čini 3,2 milijarde kuna, a prerada drva u koju je uključena i proizvodnja parketa i građevne stolarije 4,3 milijarde kuna.U devet mjeseci 2013. godine u odnosu na isto razdoblje 2012. godine drvna industrija bilježi rast izvoza (indeks 105 posto), a uvoz i dalje bilježi pad (indeks 88 posto) i ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 367 milijuna USD. Pokrivenost uvoza izvozom u ovoj gospodarskoj djelatnosti je 206 posto, a na ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH iznosi 55 posto.

U strukturi izvoza po vrijednosti sjedala sudjeluju s 23 posto, ostali namještaj 12%, drvo obrađeno po dužini 28%, građevna stolarija 4,6 posto. Najviše se izvozi na tržište EU zemalja (Italija, Njemačka i Slovenija), a kod uvoza osim EU (67 posto) značajno mjesto zauzima i BiH (12 posto). U strukturi ukupnog uvoza u 2012. godini (498 milijuna USD) drvno-prerađivačkog sektora najveći dio čini namještaj sa 60 postotnim udjelom u ukupnoj vrijednosti,a u prvih devet mjeseci ove godine uvoz namještaja je iznosio 208 milijuna USD, što je za 13 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Po vrijednosti najviše namještaja u 2012. godini se uvezlo iz Italije (15 posto), Njemačke (12 posto) i BiH (12 posto).

Uvozna komponenta u proizvodnji masivnog, ali i ostalog drvenog namještaja čini 5 posto, dok u proizvodnji ostalog namještaja (tapicirani, metalni, pločasti i sl.) ta komponenta iznosi i do 80 posto. Za poslovanje drvno-prerađivačkog sektora važna je sigurnost u opskrbi sirovinom kojom u najvećem dijelu upravljaju Hrvatske šume. Više od 2 milijuna hektara šuma u Hrvatskoj osigurava drvnu zalihu veću od 450 milijuna prostornih metara. Komercijalne šume čine 33 posto, 80 posto šuma i šumskog zemljišta je u vlasništvu države, a ostatak privatnih šumoposjednika. Krajem 2012. godine napravljen je značajan iskorak u dijelu opskrbe sirovinom domaćih drvo-prerađivača potpisivanjem višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama kroz koje se osigurava sirovina po modelu veće dodane vrijednosti uz jasne kriterije koji se na godišnjoj razini korigiraju.

Za daljnji razvoj veoma je važno postojanje prostora za povećavanje opskrbe sirovinom za 1 do 1,5 milijun prostornih metara godišnje što bi se odrazilo na visinu prihoda i zaposlenost u kratkom roku.  Unatoč tome što Hrvatska raspolaže značajnom količinom drvne sirovine, potrošnja drva je još uvijek 10 puta manja nego u Finskoj ili Austriji. Učinak dodatnog pošumljavanja i povećavanja količine opskrbe drvnom sirovinom može povećati prihode hrvatske drvno-prerađivačke industrije za dodatnih 100 - 150 milijuna eura. Kroz mjere industrijske politike koje bi bile usmjerene na novi investicijski ciklus u kratkom roku drvna industrija bi mogla ostvariti izvoz od 1,5 mlrd USD i povećati zaposlenost na 30.000. 

Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva pri HGK

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve