Pred Vladom bi se uskoro trebao naći prijedlog da se na listu strateških investicijskih projekata uvrsti i LNG terminal, projekt koji ima podršku i Europske komisije i za koji će se ove godine zatražiti sufinanciranje potrebne dokumentacije iz fondova EU, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u razgovoru za Hinu, u kojem je potvrdio i da će se idući sastanak pregovarača Vlade i MOL-a o Ini održati 25. srpnja.

Peti krug pregovora s MOL-om 25. srpnja

"Peti krug pregovora s MOL-om održat će se 25. srpnja", kazao je Vrdoljak, koji se nada da će, nakon pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu za primanje mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u, glavna tema tog sastanka biti promjena načina upravljanja i dioničkog ugovora.

"Iskreno se nadam da će prihvatiti naš prijedlog od prvog dana pregovora – da se ide u smjeru novog dioničarskog ugovora i novog modela upravljanja Inom", kaže Vrdoljak.

Dogovor s MOL-om, koji u Ini ima 49,08 posto dionica, a hrvatska država 44,84 posto, tehnički je najjednostavniji model za rješenje trenutne situacije, jer bi se tako, objašnjava ministar, najbrže krenulo u razvoj Ine.

"No, od činjenice tko je strateški partner, važnije mi je da je strateški partner odlučio ulagati u Inu, u njene proizvodne, rafinerijske kapacitete, maloprodaju mrežu, u širenje u regiju, u znanje njenih zaposlenika, a što je, većina toga, izgubljeno u zadnjih pet godina", ističe ministar gospodarstva, koji time odgovara i na pitanja o špekulacijama da je ruski Gazprom mogući kupac MOL-ova udjela u Ini.

"Vodili smo nekoliko razgovora sa stranim tvrtkama o stanju u Ini. Da li se to može shvatiti kao interes – možda da. Konkretizacije, što znači i prezentacije Vladi razvojnih ciljeva i konkretnih planova u Ini, nije bilo", kaže Vrdoljak.

Na upit o interesu Gazproma za Inu i špekulacijama da je ta ruska kompanija, uz dionice Ine koje ima MOL, zainteresirana i za kupnju 19 posto dionica od Vlade, koja bi u tom slučaju u Ini zadržala kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu, Vrdoljak ponavlja da su kod eventualnog izbora novoga strateškog partnera važniji njegovi planovi za razvoj Ine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Ponovit ću, izuzetno nam je važno što strateški partner planira u razvoju Ine, investicijama u proizvodnju, rafinerije, maloprodaju, a inzistirat ćemo i da Ina bude vertikalno integrirana kompanija. A tada, na koji način će se financirati te investicije, da li iz prihoda Ine, kreditima, dokapitalizacijom, pitanje je dogovora dvaju strateških partnera, prijatelja koji imaju zajednički interes. Tada se, ovisno o modelu financiranja razvojnih projekta, može dogoditi da u nekom trenutku Vlada poveća svoj vlasnički udio ili to učini strateški partner", kaže ministar gospodarstva.

Očekuje se dobar odaziv i na natječaj za istraživanje na kopnu

Ministar očekuje i dobar odaziv naftnih kompanija na natječaje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na kopnu, za što je jučer otvoren natječaj za prvu fazu – područje Slavonije, do kraja godine očekuje se natječaj za sjeverni i središnji dio Hrvatske, a vjeruje da će do kraja mandata ove Vlade biti otvoren i natječaj za Dinaride.

"Puno očekujem od natječaja na kopnu. U prvoj fazi idemo sa Slavonijom, jer očekujemo da će se tamo i u fazi istraživanja aktivirati industrija, kako nacionalna, tako i posebno ona lokalna i novo zapošljavanje. Mislim da je to tom kraju potrebno i da to treba ubrzati i pojačati", kaže Vrdoljak, dodajući kako, uz novu proizvodnju, dizanje industrije i nova zapošljavanja ne treba zanemariti i veće naknade koje će ići u lokalne proračune.

"Interesa za sobu s geološkim podacima – data room za kopno ima, iako manje nego za Jadran. Ali uvjeren sam da će biti ozbiljnih tvrtki koje će se natjecati za istraživanje i eksploataciju", rekao je.

Natječaj za istraživanje Jadrana otvoren je početkom travnja i traje do početka studenoga ove godine, a potpisivanje prvih ugovora ministar očekuje do kraja prvog tromjesečja iduće godine, za Slavoniju prve ugovore očekuje krajem drugog kvartala, a u zadnjem tromjesečju 2015. i ugovore za sjeverni i središnji dio Hrvatske.

"Kada potpišemo koncesijske ugovore s izabranim ponuditeljima očekujemo kako će oni najprije napraviti i detaljnu 3D seizmiku, što iziskuje nekoliko mjeseci, pa ako potpišemo ugovore za Jadran u prvom kvartalu vjerojatno će prva istraživanja krenuti prije jeseni iduće godine. Ali nakon toga, do kraja 2015. kreću istraživački radovi i investicije. A to je već investicijski potencijal koji se mjeri u stotinama milijuna dolara godišnje, gdje se aktiviraju razne industrije i kompanije, primjerice iz sektora metaloprerađivačke industrije, geološke tvrtke, brodogradilišta… Uvjeren sam da će to iskoristiti i hrvatske tvrtke i jako nam je stalo da se to dogodi", kaže Vrdoljak, podsjećajući da time domaće tvrtke mogu steći reference koje im mogu donijeti i poslove u inozemstvu.

Računice Ministarstva pokazuju da bi samo investicije u istraživanje u Jadranu mogle donijeti stotine milijuna, pa i oko 1,5 milijardi dolara.

"Ovisno o dubini mora jedna istraživačka platforma košta između 30 i 50 milijuna dolara. Na jednom istražnom polju, ovisno o 3D seizmici, procjene su da su potrebne prosječno tri istražne platforme, što bi onda za jedno istražno polje bilo i oko 150 milijuna dolara investicije. Ako u prvoj fazi, od 29 polja u Jadranu, koncesioniramo njih deset to je onda 1,5 milijarda dolara", objašnjava Vrdoljak.

Predviđeni minimalni rok za istraživanje je tri godine, a ovisno o tim rezultatima slijedi eksploatacija.

"Mi ćemo imati plina daleko više nego što trošimo. Ići ćemo na ugovore o podjeli proizvodnje, ali država će sigurno u fazi proizvodnje, vodeći pametnu energetsku politiku, biti u poziciji koja će omogućiti da hrvatska industrija ima najjeftiniji plin i naftu. A onda, posljedica toga je da se energetski intenzivne industrije iz regije, zbog matematike, zbog cijene, prebacuju u Hrvatsku", kaže ministar. I na taj način planiramo privlačiti nove investicije.

LNG uskoro dobiva status projekta od strateškog interesa

Vrdoljak očekuje da će uskoro pred Vladu i prijedlog da se projekt LNG terminala u Omišlju, na otoku Krku, proglasi projektom od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a uspjelo ga se uvrstiti i na listu projekta od zajedničkog interesa za Europsku komisiju.

"Imamo podršku Komisije i pozicionirali smo taj projekt kao ključan projekt za sigurnost opskrbe regije plinom", kazao je Vrdoljak.

Za LNG je u postupku ishođenje lokacijske dozvole, a ministar najavljuje da će Hrvatska već ove godine od Europske komisije i CEF-a (Connecting Europe Facility) zatražiti da dijelom financiraju potrebnu dokumentaciju – detaljnu studijsku razradu tehničko-tehnološkog rješenja, geološku studiju, glavni projekt, natječajnu dokumentaciju.

"Očekujemo da već ove godine kandidiramo za sufinanciranje pripremne dokumentacije, imamo podršku Europske komisije u realizaciji LNG-a i svih evakuacijskih plinovoda koji su u tom klasteru", ističe Vrdoljak.

Ministar odbacuje bojazni da bi projekt LNG terminala mogao blokirati eventualni novi vlasnik Dina Petrokemije, a zbog zemljišta u Omišlju, koje je pod hipotekom Hypo banke, vrijednom 23,5 milijuna eura.

"Proglašenjem LNG projekta strateškim projektom to će se lakše riješiti. Tko god bio vlasnik lokacije u bilo kojem trenutku, ide se na izvlaštenje i vlasniku će se platiti naknada. Nema tu manipulacije – izvlaštenje, procjena i plaćanje naknade", kaže Vrdoljak.

Po njegovim riječima, Ministarstvo je zaprimilo 40 prijava projekata za koje je zatražen status strateških investicijskih projekata, od čega je 18 javnih investicijskih projekata, a 22 su privatni projekti.

"Javni projekti pokrivaju područja energetike, infrastrukture, promet, zaštitu okoliša, turizam i komunalne usluge. Kod privatnih dominantni su projekti u turizmu. Nažalost, nema industrijskih greenfield projekata", kaže Vrodljak.

Industrijska strategija i akcijski plan nužni za greenfield investicije

A da bi se to promijenilo, naglašava kako treba usvojiti strategiju industrijskog razvoja i akcijski plan za njenu provedbu i u strateškim granama dati punu podršku investitorima koji znaju što mogu očekivati od ove zemlje – educiranu radnu snagu, poticaje, potpore sukladno Zakonu o poticanju investicija, konkurentu cijenu energetike i sl.

"Dok to ne napravimo, dok nemamo akcijski plan za provedbu industrijske strategije koji će definirati kako povezati strateške sektore s obrazovnim sustavima, kako porezno i na druge načine pratiti strateške razvojne sektore, imat ćemo, nažalost, situaciju da greenfield industrijskih investicija u Hrvatskoj ima puno manje nego što želimo i trebamo", smatra Vrdoljak.

Nacrt industrijske strategije prošao je proceduru javne rasprave, a plan je Ministarstva da do kraja ovog mjeseca prođe Vladu i u Saboru bude na prvoj sjednici u rujnu, nakon čega slijedi akcijski plan.

U nacrtu strategije su kao "pokretači" prepoznati ICT sektor, metaloprerađivačka industrija, elektroindustrija i farmaceutska industrija, dok je u javnoj raspravi najviše primjedbi došlo od sektora koji su naznačeni kao "čuvari" – prehrambeno-prerađivačke i drvne industrije.

Ministar objašnjava kako te dvije industrije, koje čuvaju Hrvatsku od uvoza i na pametan način iskorištavaju prirodna bogatstva, treba čuvati te da i one imaju šansu postati "pokretači".

"Te industrije, koje smo danas nazvali 'čuvarima', već sutra, kada im pomognemo u povezivanju s obrazovnim sustavom, u dizanju tehnologije, dizanju bruto dodane vrijednosti svakog proizvoda, mogu postati 'pokretači'. Država će im u tome pomoći, ali i oni sami trebaju znati da im to treba biti cilj", ističe Vrdoljak.

Neću dozvoliti propast Petrokemije

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela i odluku da će prodati 22,82 posto dionica Končar Elektroindustrije iz državnog portfelja čime će se osigurati sredstva za dokapitalizaciju kutinske Petrokemije, a Vrdoljak poručuje kako neće dozvoliti da Petrokemija, zbog loše povijesti, propadne.

"Nismo našli strateškog partnera koji bi osigurao dugoročno poslovanje i konkurentnost Petrokemije. Nakon toga donijeli smo odluku da Petrokemiju moramo spasiti, da nećemo biti nijemi promatrači propadanja Petrokemije, jer se 20 godina u nju nije ulagalo. Odlučili smo da Vlada, Ministarstvo gospodarstva krenu u restrukturiranje Petrokemije, izrađen je program restrukturiranja koji je prihvaćen na Upravi i Nadzornom odboru i koji je temelj za prvi krug dokapitalizacije. Kraj programa restrukturiranja je kraj 2018. i Petrokemiju je u tom razdoblju potrebno dokapitalizirati s 1,6 milijardi kuna, što treba biti uloženo u tvrtku a dio u otpremnine zaposlenicima", kaže Vrdoljak i ističe kako je ključno tim investicijama osigurati konkurentnu proizvodnu cijenu na regionalnom tržištu.

U prvoj fazi predviđena je dokapitalizacija u iznosu od 500 milijuna kuna, a provodit će se u tri kruga, u prva dva u njoj mogu sudjelovati postojeći dioničari, a u trećem krugu, u rujnu, mogu sudjelovati svi zainteresirani.

"Vlada će sigurno pokriti dio koji osigurava uspješnu dokapitalizaciju. To je 250 milijuna kuna, a ostatak mogu upisati postojeći dioničari. U trećem krugu mogu sudjelovati svi, može se dogoditi da u trećem krugu dođe neki strateški partner, no, vrijeme će pokazati tko će ući", kaže Vrdoljak.