Idući ponedjeljak, odnosno za četiri radna dana, Hrvatskim autocestama (HAC) na naplatu dospijeva 221 milijun eura kreditnih obveza, no ni u kompaniji ni u Vladi još nema definitivnog rješenja kako će se to platiti.

Kako doznajemo, s nervozom se čeka mišljenje Europske komisije o tome hoće li novi kredit koji HAC mora podignuti uz jamstvo Vlade državna potpora ili ne, o čemu ovisi hoće li banke pustiti kreditne linije ili ne.Državnoj prometnoj tvrtki čija se sudbina prekrojava u monetizaciji ove godine na naplatu dospijeva 800 milijuna eura ili više od šest milijardi kuna. HAC je u siječnju raspisao natječaj za refinanciranje cjelogodišnje obveze, no aranžmani još nisu zaključeni. Veći dio obveza imao je namjeru samostalno financirati ruski Sberbank, i to ruska matica, no ipak je povukao kočnicu u posljednji trenutak. Da bi kompanija uspjela redovno poslovati, prvenstveno isplaćivati plaće, podignut je kredit kod Hrvatske poštanske banke u iznosu 120 milijuna eura.

HAC je u ovoj priči izvukao kraći kraj u nadmudrivanju Zagreba i Bruxellesa. Vlada godinama tvrdi da je HAC tvrtka koja posluje na tržištu i da je zato izvan statistike javnog duga. Ako je tome tako, svaka kreditna linija uz jamstvo države (bez kojeg banke ne žele ni razmišljati o kreditiranju) mogla bi se tumačiti kao državna potpora, no konačno mišljenje o tome mora dati Bruxelles. Ako nije u pitanju potpora, onda Vlada bez problema može izdati jamstvo i zadužiti se kao da se zadužuje središnja država, no onda se postavlja pitanje zašto HAC nije u javnom dugu. Teško je vjerovati da u Belgiji nisu svjesni vremenskog škripca u kojem se našao HAC pa bi se otezanje s davanjem mišljenja moglo protumačiti i kao odgovor Komisije na namjerno friziranje podataka o dugu s hrvatske strane. Paradoksalno u cijeloj situaciji je što od jeseni HAC i Autocesta Rijeka Zagreb ionako ulaze u javni dug po novoj europskoj statistici.

Pitanje je samo hoće li u statistiku ući svih 30-ak milijardi kuna ili će se ipak dio uspjeti ostaviti po strani.U bankarskim krugovima s nestrpljenjem se čeka odgovor Europske komisije, a kreditne linije su spremne. Bez tog papira teško da će se ijedna kreditna institucija odlučiti na tako riskantan  korak jer je neizvjesno što u slučaju da Bruxelles zatraži vraćanje potpore u proračun, kažu naši sugovornici iz financijskih krugova. Ključno je pitanje što će se dogoditi ako ne stigne zeleno svjetlo Komisije. Realno je pretpostaviti da će država uskočiti, moguće i izdanjem kratkoročnih trezorskih zapisa, no to bi značajno povećalo pritisak na kratkoročni dug. U suprotnom HAC bi se našao u tehničkom bankrotu što bi tek otvorilo pandorinu kutiju jer prema klauzulama ostalih kredita vjerovnici imaju pravo na trenutnu naplatu u slučaju 'defaulta', a sudbina monetizacije i vrijednost koju bi država mogla tražiti za koncesiju tek bi tada bi došle pod upitnik.