Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila odluku o pretvaranju gotovo 80 milijuna kuna državnih potraživanja u udio u temeljnom kapitalu Croatia Airlinesa, i to kao drugu od tri tranše dokapitalizacije nacionalnog avio prijevoznika u sklopu programa restrukturiranja.

Temeljni kapital Croatia Airlinesa povećat će se tako za 79,87 milijuna kuna državnih potraživanja, na 1,9 milijardi kuna, a ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić pojasnio je da je to nužno u cilju opstanka Croatia Airlinesa.

Povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa unošenjem prava države na temelju potraživanja, dodao je, u skladu je s planom financijskog i operativnog restrukturiranja tog zračnog prijevoznika koji je nedavno odobrila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Također, Vlada se suglasila i da resorno ministarstvo s Croatia Airlinesom i tvrtkom Trade Air d.o.o. sklopi ugovore o obavljanju domaćeg linijskog zračnog prijevoza, a Hajdaš Dončić je kazao da kako su ovi ugovori nužni za očuvanje domaćeg zračnog prometa na linijama koje su od interesa za Republiku Hrvatsku.

Luci Rijeka Vlada je pak dodijelila koncesiju na 25 godina na katastarskim česticama u općinama Škrljevo i Kukuljanovo, ukupne površine 337,6 tisuća četvornih metara, za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka – Škrljevo. Ovime će se, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, dodatno povećate skladišni kapacitet Luke Rijeka, a prihod od koncesije, procijenjen na oko milijun kuna godišnje, po pola će dijeliti Grad Bakar, na čijem su području spomenute katastarske čestice, i država.

Vlada je prihvatila i obavijest o namjeri davanja 30-godišnje koncesije na 63,3 tisuće četvornih metara kopnenog prostora i morskog akvatorija u općini Tisno u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja lukom nautičkog turizma u Uvali Luka, za što će ponude prikupljati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Prihvaćenim amandmanom na konačni prijedlog zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom mijenja se pak izračun kamatnih stopa na reprogram, koje su do sada iznosile oko 10 posto (kamata na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija plus 5 posto), a sada se predviđa da se kreće od 6 do 12 posto, ovisno o danom kolateralu (referentna kamatna stopa Europske komisije plus marža vezana uz vrijednost kolaterala).

Odlukom Vlade prihvaćeno je i sklapanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Hrvatske o uvjetima sudjelovanja Hrvatske u programima Unije za 2013. godinu, a kojim se članarina koju je Hrvatska dužna platiti za sudjelovanje u programima određuje na 111,46 milijuna kuna, od čega će se oko 73 milijuna kuna uplatiti iz državnog proračuna, a ostatak iz darovnice EU.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’