Grad Zagreb priprema se za jedan od najvećih infrastrukturnih, urbanističkih i arhitektonskih projekata – revitalizaciju nekadašnjih industrijskih hala i drugih prostora bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj. 

Riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija u metropoli, između autobusnog i glavnog željezničkog kolodvora, površine veće od glavnoga zagrebačkog trga, od oko 13,5 hektara, a koje je prije 12 godina Grad otkupio od Gredelja za 660 milijuna kuna. Uz Grad Zagreb manji dio vrijedne nekretnine u vlasništvu je HŽ-ovih tvrtki, te države. Jedan manji dio kompleksa zaštićen je kao kulturno dobro i u međuvremenu su utvrđene međe i sustav zaštite graditeljske strukture tih objekata, dok je za ostalu površinu odavno ustanovljeno da je potrebna njegova prenamjena i stavljanje u urbanu funkciju.

Ovih dana Grad Zagreb je raspisao natječaj za odabir savjetnika koji će mu osmisliti projekt aktivacije tog mrtvog kapitala, u okviru mogućnosti predviđenih Generalnim urbanističkim planom, a koji predviđa transformaciju Gredeljeve parcele u novi javno-stambeno-poslovni prostor s posebnim naglaskom na javni sadržaj. Konkretnije, moguća je na toj lokaciji gradnja poslovnih i stambenih objekata pri čemu bi poslovni sadržaji trebali prevladavati, od trgovina, ureda, hotela, ugostiteljskih prostora, gradskih robnih kuća i tržnice, kulturnih i sportskih građevina, parkova i igrališta.

GUP omogućuje interpolacije, rekonstrukcije i zamjene trošnih Gredeljevih građevina uz promjene oblika i veličina građevinskih čestica, a predviđa se i mogućnost gradnje objekata s više od devet etaža, uz uvjet očuvanja urbanih i elemenata identiteta, te osiguranje ulične i ostale infrastrukture. Idejni projekt osim prijedloga sadržaja treba dati i okvire ekonomske izvedivosti, na temelju kojih bi Zagreb mogao ići u daljnju komunikaciju s potencijalnim građevinskim poduzetnicima i drugim partnerima na ovom projektu. Savjetnici bi također trebali dati i primjere kako su slične nefunkcionalne industrijske pogone veliki gradovi u svojim središtima stavili u funkciju, i to najmanje tri usporediva "case studyja".

Idejni projekt Gradu treba prezentirati i na 3D snimkama. Inače, prije godinu i pol u Zagrebu su već bila prezentirana rješenja nekoliko arhitektonskih kuća za razvoj Gredeljevog kompleksa, temeljena upravo na sličnim iskustvima velikih gradova poput Amsterdama.

Među ostalim, sugeriralo se stavljanje posebnog naglaska na poboljšanje željezničke infrastrukture, odnosno pomicanje željezničkog kolodvora prema autobusnom s opcijom postavljanja pruge kroz grad u tunel, čime bi se oslobodio prostor i ujedno podigla vrijednost prostora. Koncentracija javnog prijevoza na tom bi prostoru, prema procjenama tih arhitekata, potakla buduće komercijalne aktivnosti na toj lokaciji. Savjetnici bi svoja idejna rješenja Gradu Zagrebu trebali dostaviti do 28. prosinca, a njihov rad bit će financiran s najviše 760 tisuća kuna uvećano za PDV.