Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kolovozu 2018. u Hrvatskoj je 1.233.508 korisnika mirovina. Istovremeno, Hrvatski je zavod za mirovinsko osiguranje u kolovozu 2018. preko Hrvatske pošte isplatio mirovine za 96.285 korisnika. To znači da nešto malo manje od deset posto hrvatskih umirovljenika i dalje mirovinu ne primaju putem tekućeg računa u banci, nego izravno iz ruku poštara, i to na svojoj kućnoj adresi, piše Glas Slavonije.

U HZMO-u napominju kako prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine mirovine je, kao i druga primanja iz mirovinskoga osiguranja koja su ostvarena nakon tog datuma, moguće isplatiti isključivo preko banaka. To znači da svi oni koji su u mirovinu otišli nakon ovog datuma više nisu mogli birati opciju da im se mirovina isplaćuje putem pošte, odnosno na ruke. Istovremeno HZMO istu uslugu nije dokinuo onima koji su u mirovinu stupili ranije, odnosno onim korisnicima koji su stekli pravo na isplatu preko pošte prema ranijim propisima.

Sindikat umirovljenika Hrvatske u više je navrata postavljao isti zahtjev na sjednicama Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, no oni su mirno odgovorili kako je to u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava i promjene zakona – kaže Jasna A.Petrović.

S druge strane ovrhovoditelji upozoravaju kako je primanje mirovina putem poštara zapravo dobar trik u izbjegavanju provođenja ovrha nad mirovinom. Naime, pokuša li ovrhovoditelj svoju tražbinu naplatiti putem Fine, to mu neće uspjeti, jer umirovljenik koji mirovinu prima putem Hrvatske pošte izravno na ruke najčešće nema nikakvog bankovnog računa, pa Fina nema putem čega naplatiti tražbinu. Iz HZMO-a odgovaraju kako se "ovrha provodi nad onim korisnicima koji mirovinu primaju putem pošte, a za koje Zavod zaprimi rješenje o ovrsi od suda u sudskoj ovrsi te pravomoćno rješenje o ovrsi od ovrhovoditelja u izvansudskoj ovrsi.

Rješenja o ovrsi Zavod provodi radi namirenja novčanih tražbina ovrhovoditelja samo ako su predmet ovrhe stalna novčana primanja, odnosno u ovom slučaju mirovine. Ovrha se provodi prema nalogu iz rješenja o ovrsi, tako da se iz mirovine obustavlja dio koji se može ovršiti prema članku 173. stavku 1. i 2. Ovršnog zakona, a obustavljeni iznos prenosi se u korist ovrhovoditelja, i to: u sudskoj ovrsi po pravomoćnosti rješenja, a u izvansudskoj nakon proteka roka od 60 dana od primitka rješenja“.

No, osječki odvjetnik Tomislav Bogdan za Glas Slavonije objašnjava kako se ovrha nad ovim mirovinama obavlja tek ako je ovrhovoditelj vrlo uporan te upoznat s načinom na koji se ona uopće u ovakvom slučaju provodi.
– Kada imate ovršnu ispravu, znači presudu ili zadužnicu, s njom prvo morate ići na Finu. Fina ima pravo ovršiti ne samo primanja po tekućem računu, nego po svakom bankovnom računu, bilo štednom ili žiroračunu. No, naravno da onaj tko zna da će biti predmet ovrhe neće imati štednju u banci. Tako da ove osobe obično nemaju nikakve račune u banci. Zatim ovrhovoditelj mora čekati nekoliko mjeseci da Fina pokuša naplatiti dug, a tek ako se nakon nekog vremena ustanovi da Fina to nikako nije u mogućnosti, onda se s tim dokazom traži da sud zatraži ovrhu nad mirovinom putem HZMO-a.