Linićev zakon o predstečajnoj nagodbi prakticiraju, i to ne baš sporadično, tvrtke koje su u blokadu upale nakon 1. listopada 2012., kad je počela njegova primjena.

Riječ je o novim dužnicima, čiji su problemi s neispunjavanjem obveza prema vjerovnicima novijeg datuma te su stoga potražili spas u predstečaju, što je sasvim novi aspekt tog postupka. Kako nam je potvrđeno u Fini, od 49,08 milijardi kuna prijavljenih obveza u 5283 predstečajna predmeta na "novopečene" dužnike odnosi se 4,44 milijarde. To znači da se na nove dužnike odnosi oko 9 posto ukupnih obveza prijavljenih Fini po tom zakonu. Riječ je o zanimljivoj pojavi koja pokazuje da je novi zakon, koji stalno treba poboljšanja, među dužnicima prihvaćeniji od Stečajnog zakona, čija je odredba o obvezi direktora da iniciraju stečaj tvrtke kad dođe u blokadu u najvećem broju slučajeva, na žalost vjerovnika, ostala mrtvo slovo na papiru.

U prvim komentarima stručnjaka može se čuti kako je riječ o zanimljivu podatku jer je vjerovnicima ključni faktor vrijeme, odnosno da se postupak pokreće pravodobno, dok još ima imovine za namirenje i šansi za nastavak poslovanja kroz vlasničko, operativno i financijsko restrukturiranje. Predstečajevi još nisu masovno ni bili krenuli kad su u probleme počeli upadati novi subjekti. Prvi je iznenađenje priredio Optima Telekom, a onda je Fina počela dobijati i druge, usporedno s prijedlozima dužnika koje je zakon zatekao u blokadi i dugovima, te koji su pod prijetnjom milijunskih prekršajnih kazni morali predati Fini svoj prijedlog. No, iako nismo doznali koliko je zapravo novih predstečajnih dužnika, da je zakon zaživio u odnosu na njih, pokazuju i dvije Finine informacije o kretanjima insolventnosti i nelikvidnosti.

Informacija o iznosu prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (na mjesečnoj razini) pokazuje da je stanje bitno bolje 30. rujna ove godine u odnosu na razdoblje prije početka primjene zakona: broj blokiranih manji je za 16.340 subjekata (22,1%), a iznos blokada za 9,8 milijardi (22,1%). Umjesto 44,58 milijardi kuna "teških" blokada, novo stanje je 34,73 milijarde. Zanimljivo je i da je to statistički gledajući najniža nelividnost otkako je Fina dobila u nadležnost provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Dakle, statistički gledajući, vraćamo se na stanje iz 2010. No, u stvarnosti, tvrtke koje nisu bile predstečajni dužnici dolaze u taj režim, što pokazuje Finin Pregled zbirnih podataka iz sustava predstečajnih nagodbi. Do 18. listopada ove godine u predstečajevima je prijavljeno 49,08 milijardi kuna obveza. U tome je 4,44 mlrd. kn novih blokada, a te dužnike u Fini kolokvijalno nazivaju "pridošlicama".

Po nekima je to dokaz da zakon nije spas ako nema posla, kredita i gospodarske aktivnosti. Inače, kod 968 predstečajnih dužnika sa 16.709 radnika izglasan je plan ili je potpisana nagodba za obveze koje iznose ukupno 16,67 mlrd. kn. Što se tiče nagodbi, prolazno vrijeme nakon godine i 18 dana pokazuje da je ima 345 dužnika i njihovih vjerovnika te da "pokrivaju" 4,72 mlrd. kn obveza koje su ušle u reprogram i režim djelomičnog otpisa. Rekorder je Trgovački sud u Osijeku sa 121 sklopljenom nagodbom, što je nešto više od trećine. Zagrebački ima 33.