U Hrvatskoj se puši manje nego u EU

Hrvatska 10.1.2008. 6:30 Marija Crnjak

U nas je postotak pušača kao u Austriji, a svjetski su troškovi posljedica pušenja 200 mlrd. dolara godišnje

Prema posljednjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u Hrvatskoj je učestalost pušenja u dobi od 15 i više godina starosti na razini starih članica Europske unije, odnosno čak nešto niža, te je zamjetno niža nego u novih članica EU. U Hrvatskoj, naime, svakodnevno puši 27,4 posto stanovnika starijih od 15 godina, među starim članicama EU taj je postotak 28,4, a u novim članicama 30,3. Ili, ako se pogledaju države, hrvatski je postotak veći od irskoga (23,9), malo je niži od austrijskog (29,0), a mnogo je manji od mađarskog (33,8).

Infarkt i rak bronha
Zabrana pušenja na javnim mjestima koju najavljuje nova vladajuća koalicija pridonijela bi smanjenju rizika od niza bolesti koje mogu nastati kao posljedica duhanskog dima, a dokazano je da bi kod pasivnih pušača smanjila rizik od infarkta srca za 25 posto, te od raka bronha za 30 posto, ističe Vlasta Žerjavić-Hrabak, predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva.“Osim trenutne koristi i zaštite nepušača od pasivnog pušenja, ta bi mjera dugoročno značila buđenje svijesti o štetnosti pušenja, kao glavnog izbježivog rizičnog faktora za zdravlje, te odigrala važnu ulogu u smanjenju broja pušača”, smatra Žerjavić-Hrabak. Analiza Svjetske banke pokazala je da troškovi posljedica pušenja i utjecaja duhanskog dima zbog kojih godišnje u svijetu umire pet milijuna ljudi dosegnu i 200 milijardi američkih dolara godišnje, u što ulaze štete zbog prijevremenog umiranja, troškovi liječenja pušača te posljedice koje trpe društvo i obitelj. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od bolesti vezanih uz pušenje umre 17,7 posto bolesnika ili godišnje oko 8800 ljudi. Smatra se da puši svaka treća odrasla osoba, a od bolesti vezanih uz pušenje umre svaka peta osoba. Podatci za Hrvatsku ne postoje, no istraživanje provedeno u Kaliforniji procijenilo je da smrtnost vezana uz izloženost nepušača duhanskom dimu iznosi 147-251 umrli na milijun stanovnika. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad. Udisanje duhanskog dima u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije, te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu. Duhanski je dim rizičan i po zdravlje na radnom mjestu. Štetni sastojci dima djeluju ne samo kao iritansi, toksini, karcinogeni, mutageni, već čine organizam osjetljivijim na tvari iz radne okoline.

Nadzor nad duhanom
Predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja ističe kako se u Hrvatskoj ne poštuje Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, odnosno da se ugostitelji ne drže obveze da osiguraju 30 posto prostora za nepušače. “Zabrana pušenja uglavnom se svodi na zabranu pušenja u radnim prostorima, a provedba ovisi o volji poslodavca”, ističe predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja. Hrvatska je 2004. potpisala i UN-ovu konvenciju o nadzoru nad duhanom, koja predviđa zaštitu nepušača od duhanskog dima i nastoji regulirati pitanje reklamiranja cigareta. “Ne znam zašto konvencija dosad nije ratificirana u Saboru, ali imam informaciju da bi to trebalo biti učinjeno ove godine”, kaže Vlasta Žerjavić-Hrabak.

Više od Slovenije, manje od Srbije

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenim prošle godine, u Hrvatskoj je učestalost pušenja u dobi od 15 i više godina starosti viša nego u Sloveniji, ali mnogo niža nego u Srbiji i BiH. Albanija je, pak, europski ‘prvak’.

  1. Ključne riječi
  2. Svjetska zdravstvena organizacija WHO
  3. zabrana pušenja u RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh