Zagrebačka tekstilna tvornica Kamensko u stečaj je otišla u listopadu 2010. Priča se tada vrtjela po medijima, radnice su štrajkale glađu. Činilo se da će, zbog atmosfere, krivci za gašenje tvrtke sa 426 zaposlenih brzo doći pred sud, no to se još uvijek, dvije godine kasnije, nije dogodilo.

Radnice Kamenskog u međuvremenu su, u veljači 2012., ostale bez prava na burzi, nisu dobile ni kompletne otpremnine, pa ni uplaćene poreze i doprinose za posljednje tri i pol godine rada, otkako su Kamensko bili preuzeli direktor Antun Crlenjak i ekipa okupljena oko odbjegloga tajkuna Miroslava Kutle. Prestale su biti medijski zanimljive, veći dio njih pomirio se sa sudbinom nezaposlene tekstilke, ali ne sve. Jedna je skupina, predvođena Đurđom Grozaj, osnovala Udrugu Kamensko, a na zagrebačkim Srednjacima lani su dobile na korištenje gradske prostorije od 40-ak kvadrata. Pojavio se tada i gradonačelnik Milan Bandić, pa se stekao dojam da će radnice prostor dobiti od grada besplatno. Ni on im, međutim, nije pomogao. Uvalio im je derutni gradski prostor, za koji svaki mjesec plaćaju zakup. S režijama, mjesečni trošak bude oko 1700 kuna. Puno za udrugu koja se financira članarima svojih, mahon nezaposlenih članova, te povremenim sitnim popravcima odjeće. Pod etiketom Otvoreno Kamensko, članice udruge rade i svilene šalove, marame, kravate. 

Treba im veći prostor
"Za taj novac moraš puno hlača porubiti, pogotovo jer siromašnima ništa ne naplaćujemo. Znate, uvijek se nađe netko tko ima još manje od vas", kaže Đurđa Grozaj, predsjednica Udruge Kamensko. Napominje da im Bandić nije ništa "dao" nego "dao na korištenje, što je golema razlika". Udruga je organizirala tečajeve šivanja, pletenja, heklanja, štrikanja, vezenja, spašavaju i stare zanate kao što su umjetno štopanje i plisiranje. Trenutačno imaju 86 prijavljenih polaznika, ali ih nemamo gdje smjestiti, pa pokušavaju naći veći prostor. 

Mrsić ih zaboravio
Usput, educiraju i svoje članice, bivše radnice. "One su radile lančano, primjerice godinama šivaš samo rukave. Želimo ih osposobiti da postanu kvalificirane krojačice, iako je i tako teško doći do posla", kaže Đurđa Grozaj, kojoj je sudbina namijenila da u zreloj životnoj dobi umjesto tekstilne radnice postane aktivistica. Nedavno je proglašena volonterkom godine. Kako Udruga Kamensko nema novca, članice apeliraju na građane da im poklanajaju šivaće strojeve. Skupili su ih 13, enderica, koferica, štikerica, šteperica. Ljudi su bili sretni što im mogu pomoći, a onda je u prosincu obližnju Selsku ulicu voda poplavila i gotovo sve im je propalo. "Ovdje nema dovoljo prostora za ozbiljniju radionicu, pa mašine nisu bile na postolju nego na podu. Što mogu, ne da ih se popraviti, stradala je fina mehanika. Ostali smo i bez 60 torbi punih materijala", nabraja naša sugovornica, spremna na još jedan početak.

"Pokušavamo tim poniženim ženama dati neku budućnost. Ne smijemo šutjeti i pognuti glave, nastavljamo našu borbu. Na žalost, dosta njih se predalo i ne vide smisla u našim okupljanjima. Samo njih 70-ak su članice Udruge. Bilo ih je i više, ali kad su čule da se ovdje volonitira, neke su odustale. Ukupno imamo 130 članova, a među ostalih 60-ak ima dosta intelektualaca koji su nas prepoznali kao nešto drukčije i žele biti dio našeg projekta", kaže Đurđa Grozaj. Nisu baš svi zaboravili radnice Kamenskog. Nedavno su, na poziv mladih dizajnera,  sudjelovale na Artomatu. Pomaže im i osječki Slap, udruga za socijalno poduzetništvo, uči ih kako voditi udrugu ili napisati projekt. U rujnu 2012.  Đurđa Grozaj obratila se ministru Mirandu Mrsiću, zauzela se za projekt zapošljavanja radnica Kamenskog. Primili su je Mrsićevi zamjenici, obećali pomoći, ali ništa. 

Pravosudni status quo
Pomaka nema ni na pravosudnoj razini. Najveći uspjeh radnice su zabilježile kad je Trgovački sud u Zagrebu lani osporio upis založnog prava šest tvrtki, mahom povezanih s Kutlom, na nekretnine Kamenskog, a kojima je to nakon otvaranja stečajnog postupka omogućio tadašni direktor Kamenskog Antun Crlenjak. Protiv njega su u prosincu 2010. podnijele kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu – predmet je došao do suda, koji je biveg direktora Kamenskog Antuna Crlenjaka oslobodio optužbi za zlouporabu položaja.

Za Kamensko u DORH-u 15-ak raznih spisa?

'Izvidi su u tijeku'

"Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja postupanje Antuna Crlenjaka okvalificirano je kao kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1. Kaznenog zakona. S obzirom na takvu kvalifikaciju, spis je na nadležno postupanje ustupljen Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je 31. kolovoza 2011. podnijelo optužni prijedlog Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu protiv okrivljenog Antuna Crlenjaka, zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1. Kaznenog  zakona. Nepravomoćnom presudom navedenog suda od 12. lipnja 2012. okrivljeni Crlenjak oslobođen je optužbe da bi počinio navedeno kazneno djelo, te je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu 31. srpnja 2012. podnijelo žalbu protiv oslobađajuće presude Županijskom sudu u Zagrebu. Žalbeni postupak je u tijeku", doznajemo iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Protiv Crlenjaka i skupine njegovih suradnika lani je podignuta optužnica i u vezi 14 milijuna kuna kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ), dobivenih za nikada izgrađenu farmu kobila pokraj dvorca Golubovec. U vezi s Kamenskim u DORH-u, neslužbeno doznajemo, postoji 15-ak raznih spisa. Zasad nema indicija kada bi mogle biti podignute optužnice u javnosti najzanimljivijem slučaju, namjernom upropaštavanju tvornice zbog vrijednoga zemljišta, u kojem se spominje niz pripadnika zagrebačkog podzemlja, ali i njihovih ortaka. "Izvidi su u tijeku", bilo je sve što smo doznali u DORH-u. Važan razlog dvogodišnjeg nerješavanja slučaja doznali smo u studenome 2012. Tada je uhićena skupina korumpiranih policajaca, zaposlenika PNUSKOK-a zaduženih za gospodarski kriminal i korupciju, koji su, navode mediji, zainteresiranima dostavljali informacije o istragama koje se vode o gradonačelniku Milanu Bandiću, Industrogradnji, FRZ-u, HAC-u i – Kamenskom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost