U Hrvatskoj još traje trend smanjivanja kreditne aktivnosti banaka, a nastavljen je ponajprije zbog smanjena kreditiranja poduzeća i nastavka trenda razduživanja stanovništva, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) pozivajući se na posljednje podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema tim podacima, ukupni kreditni plasmani na kraju lipnja iznosili su 280,1 milijardu kuna, što je za 2,8 milijardi kuna ili jedan posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok je međugodišnji pad još veći, za 6,5 milijardi kuna ili 2,3 posto.

Sektoru poduzeća potkraj lipnja bilo je odobreno 106,5 milijardi kuna, što je djel od 38 posto u ukupnim kreditnim plasmanima banaka. U odnosu na lipanj 2013., kunski iznos kredita poduzećima niži je za 4,3 milijarde kuna ili 3,9 posto.

Čini se da ni ekspanzivne mjere monetarne politike središnje banke kojima želi poticati rast plasmana poduzećima ne daju rezultate. “To implicira da su pored monetarnih mjera potrebne i druge, sveobuhvatnije mjere koje će probuditi aktivnost sektora poduzeća”, ističu iz RBA. Pad kredita izraženih u kunama čak je i statistički ublažen zahvaljujući slabljenju kune u odnosu na euro za 1,6 posto.

Stanovništvo ima 45,2 posto udjela u ukupnim kreditima, a upadljiv je nastavak i njihova razduživanja. Ukupni krediti sektora stanovništva na kraju lipnja iznosili su 126,5 milijardi kuna, što je 790 milijuna kuna ili 0,6 posto manje u usporedbi s lipnjom prošle godine. Gotovo polovica ukupnih kredita danih sektoru stanovništva odnosi se na stambene kredite, 60,27 milijardi kuna, koji su zabilježili znatan pad od 1,1 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine. “Razduživanje sektora kućanstva traje već nekoliko godina. To pokazuje da osobna potrošnja ne može više biti mjera oporavka i budućeg gospodarskog rasta”, objašnjava Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar SG Splitske banke. Upozorava na to da se trend neće promijeniti dok se ne poboljša tržište rada. “Poduzeća su i dalje u najvećoj mjeri okrenuta domaćem tržištu i javnim poduzećima”, upozorava Šantić.

U RBA smatraju da je smanjenje kreditiranja u skladu s nepovoljnim uvjetima na tržištu rada te visokom averzijom banaka prema riziku. Iako su u lipnju nominalno smanjeni krediti dani državnom sektoru, i to za više od 1,5 mlrd. kuna u odnosu na prethodni mjesec, bilježe međugodišnji rast od 3,8 posto. “Ipak, taj je rast znatno usporen i smatramo ga posljedicom i dalje relativno povoljnih uvjeta financiranja na međunarodnom financijskom tržištu”, zaključuju u RBA.