Turistički pokazatelji rastu, ali plaće zaostaju

Foto: Foto:

Porast turističke potrošnje i potražnje za radnicima u domaćem turizmu ne prate i porasti plaća zaposlenih u tom sektoru, pa tako njihove plaće i dalje zaostaju za prosjekom u gospodarstvu na državnoj razini i to za 12 do 17 posto.

Porast turističke potrošnje i potražnje za radnicima u domaćem turizmu ne prate i porasti plaća zaposlenih u tom sektoru, pa tako njihove plaće i dalje zaostaju za prosjekom u gospodarstvu na državnoj razini i to za 12 do 17 posto, kaže predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduarda Andrića.

"Nesumnjivo je da će i ova turistička godina po fizičkim podacima opet biti rekordna, što će se vjerojatno čuti i kada se objave podaci za kolovoz i prvih osam mjeseci, a moguće je da bude rekordna i financijski, ali sigurno neće biti rekordna po plaćama zaposlenih, kao i ugovorima na neodređeno vrijeme, koji se u turizmu i dalje daju 'na kapaljku'", ističe Andrić.

Dodaje da se može govoriti o potplaćenosti većine zaposlenih u sektoru, jer iako su se njihove plaće od 2002. do ove godine ipak povećavale, taj rast je bio otprilike za 1,5 do 3 posto godišnje, zaostajući za rastom plaća u ukupnom gospodarstvu. Niže plaće Andrić dijelom pripisuje tome što po procjenama oko 70 posto od ukupno zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu ima nižu stručnu spremu (konobari, kuhari, sobarice, pomoćno osoblje i dr.).

Kuharima plaće najveće

Prema procjenama STUH-a u 'vrhu' ove sezone u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radilo je ukupno blizu 90 tisuća radnika, od kojih je tek oko 40 tisuća stalno zaposlenih, što pokazuje, po Andriću, i da je ove godine povećano samo sezonsko, a ne i generalno zapošljavanje u turizmu.

Iako nema točnih iznosa, jer su najčešće 'tajna' i ovise od regije do regije te od tvrtke do tvrtke, kaže da se prosječni iznosi neto plaća pojedinih zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu ipak mogu procijeniti prema stručnoj spremi i koeficijentu koja ju prati, pa se najveće plaće ove sezone, od 12.000 do 18.000 kuna mjesečno, isplaćuju kuharima-specijalistima, kojih je ipak malo u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Najtraženijim, 'običnim' kuharima plaće su u prosjeku 5.500 do 6.000 kuna, a konobarima 3.000 do 4.500 kuna, što oni, kao i sobarice, koje zarađuju u prosjeku od 3.500 do 4.000 kuna, donekle mogu 'podebljati' napojnicama.

Pomoćno osoblje u kuhinji i ostali zarađuju do otprilike 3.200 kuna mjesečno, pri čemu Andrić napominje da je moguće da su neto plaće nešto više u objektima s više zvjezdica i kod onih koji više rade, kao i u Istri i manjem dijelu Dalmacije i Zagrebu. Zagreb jedini s kontinenta slijedi plaće s obale, dok najviše po visini plaća zaostaju zaposleni u tim djelatnostima u Slavoniji.

"Takve plaće zasigurno nisu konkurentne u odnosu na druge zemlje u okruženju pa ako se trendovi ne poprave, naši radnici će odlaziti van, a Hrvatska će za svoj turizam morati uvoziti radnu snagu, što već sada čini iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, pa Bugarske i Rumunjske. Nije isključeno da se u tom poslu nađu i imigranti iz Afrike. To se već događa i Cipru, Grčkoj, Turskoj, Malti, Italiji, Austriji i drugim zemljama gdje stižu", upozorava Andrić.

Rješenja koja bi mogla povećati plaće

"STUH nastoji u svim pregovorima s poslodavcima na svim razinama postići povećanje plaća s obzirom da i gotovo svaka sezona turizmu donosi bolje rezultate, dosta poslodavaca to i prihvaća, pogotovo u velikim kompanijama gdje su i sindikalne podružnice aktivne. No, problemi su na nižoj razini, u manjim objektima, kafićima, restoranima, barovima i slično, gdje još ima situacija da se radniku manji dio plaće daje ugovorno, na račun, a veći na ruke", kaže Andrić.

Rješenje za to vidi u pojačanim inspekcijskim nadzorima, dok bi povećanju plaća općenito u turizmu zasigurno pridonijela i dulja sezona. Ocijenio je da je sezona još kratka, a to znači i da je kratki rok zaposlenosti radnika, pogotovo sezonskih, od kojih tek manji dio dobije najčešće samo obećanja da će ih ponovo tražiti iduće sezone, te Andrić smatra da se nije baš uspješnom pokazala ni mjera 'stalni sezonac'.

"Ne osporavamo da se ipak nešto napravilo zadnjih par godina za zaposlene u turizmu i njihove plaće od strane poslodavaca, pogotovo u Istri te ministarstava turizma i rada, kroz program HTZ-a Hrvatska 365 i druge mjere, ali ukupno gledano još imamo dosta prostora za poboljšanja svih materijalnih prava, o čemu će ovisiti i buduće sezone u hrvatskom turizmu i njegova kvaliteta", upozorava Andrić.

STUH već sada pregovora s poslodavcima da radnicima za odlično odrađenu sezonu daju nagrade i stimulacije, kao i da ih što više uzimaju na ugovore na neodređeno vrijeme te ulažu u njihovu edukaciju, jer to donosi povećanje kvalitete i njihove 'odanosti'.

"Za iduću godinu pokušat ćemo ispregovarati da više ne bude automatizma u određivanju osnovice plaća te da se kolektivnim ugovorom definirana osnovica za izračun minimalne plaće u djelatnosti od 36 posto od prosječne plaće u gospodarstvu RH, što je dogovoreno još 2002. i obnavlja se svake godine, promijeni tako da se povećava svake godine od svibnja kada počinje jača sezona za bar 1,5 posto. Tražit ćemo i da se nacionalni kolektivni ugovor ugrade tarifni prilozi za utvrđivanje koeficijenata za specifična radna mjesta, poput konobara, recepcionera, sobarica i drugih, i njihovih najnižih plaća u kunama", poručio je Andrić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!