Nakon što je kupnjom Adrisova duhanskog biznisa British American Tobacco stekao i 25,8 posto Tiska koje su bile u rukama Adrisova TDR-a, BAT je svoj udjel u najvećem domaćem lancu kioska povećao za dodatnih 16 posto. Iz koncerna Ivice Todorića u srijedu su objavili da su Agrokor i TDR potpisali ugovor o toj kupoprodaji.

Tom su transakcijom TDR-u prepuštene 381.854 dionice Tiska te je njegov udjel dosegnuo nepunih 42 posto, dok je Agrokor zadržao natpolovično vlasništvo – preciznije, 51,3 posto. Već poslovično, Agrokorovo je priopćenje prilično neodređeno i šturo. Osim što je cijena, očekivano, ostala nepoznanica, i o motivima i prirodi te kupoprodaje malo se toga može iščitati. O svom potezu rekli su tek da "budući da je Tisak tržišni lider u uvođenju novih i inovativnih usluga i proizvoda, ova transakcija omogućit će i dodatna nova ulaganja u modernizaciju, učinkovitost te povećanu sigurnost poslovanja".

Iako i polugodišnje izvješće Tiska sugerira pojačane ulagačke aktivnosti u ovoj godini (200,5 milijuna kuna izadataka od investicijskih aktivnosti), u poslovnoj zajednici uglavnom se traže druga objašnjenja. Dio financijaša smatra da to bi mogla biti svojevrsna uvertira za BAT-ovo preuzimanje Tiska ili barem jedan korak prema takvom scenariju, dok drugi u toj kupoprodaji vide u prvom redu potez motiviran tekućom likvidnošću i potrebama vezanim uz servisiranje dugova i stanje zaduženosti.U poslovnim se krugovima već nedugo nakon lanjskoga pola milijarde eura vrijednog BAT-ova preuzimanja TDR-a počelo spekulirati o sudbini Tiska, a upravo distributvna mreža isticana je kao važan dio tog "deala", uključujući i plaćenu cijenu.

Mnogi su znakovitim ocjenjivali i da je vrhuški BAT-a u malobrojnim ovdašnjim sastancima upravo Todorić bio među najvažnijim adresama. U operacijama u drugim zemljama BAT-u, doduše, nije svojstveno preuzimanje prodajnih lanaca, ali upućeni tvrde da je u Hrvatskoj pogled na to pitanje nešto drukčiji. Naravno, u scenariju preuzimanja Tiska u dogledno vrijeme važan bi parametar bilo i pitanje suglasnosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te mjera koje bi ona zahtijevala vezano uz propise o koncentraciji i tržišnoj utakmici.

'Parkirani' Agram 
Imajući sve to u vidu, o preuzimanju je, čini se, zasad ipak prerano govoriti i izglednijim se čini da su za prepuštanje dodatnog udjela u Tisku TDR-u, tj. BAT-u, trenutačno važnije neke druge računice Agrokora. A tu se nekako najprije nameću one vezane uz upravljanje kratkoročnim financijskim obvezama.  Primjera radi, među ukupnim (dospjelim i nedospjelim) kratkoročnim obvezama Tisak grupe (s Tisak Uslugama, Backstageom te e-Kolektorom) koje su sredinom godine premašivale milijardu kuna, gotovo 900 milijuna odnosilo se na one prema dobavljačima, a visoko među najvećim dobavljačima Tiska svakako je TDR.

Valja primijetiti i da je Agrokorov udjel, prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), još početkom mjeseca bio isti kao i nakon zaključenja kupoprodaje 16 posto dionica. Agrokor je tu količinu Tiskovih dionica u međuvremenu "otkupio" od Agram Investa (9,78 posto) te s vlasničke pozicije koja se vodila na računu kod Erste banke (6,92 posto). Pretpostavlja se da su te dionice bile zapravo "parkirane" na tim pozicijama, moguće slijedom financijskih aranžmana Agrokora s tim institucijama.

I dug i dobit pod pritiskom
Prepuštanjem tih dionica TDR-u, odnosno BAT-u kao njegovu 100-postotnom vlasniku Agrokor će za dogovoreni iznos, neovisno o karakteru neposredne ili pratećih transakcija, svakako popraviti svoju financijsku sliku i riješiti komad duga. Otprije je poznato, naime, da je njegova financijska struktura prilično napregnuta, kao i da je vezano uz ključne financijske instrumente pod više-manje stalnim pritiskom poboljšanja omjera neto duga i operativne dobiti.

Kako je uz današnju tržišnu utakmicu i "nazivnik" u tom omjeru pod velikim pritiskom, očito je da se popravljanje "brojnika" nameće kao nužnost. Inače, Tisak (grupa) je u prvoj polovici ove godine ostvario prodajne prihode na razini 1,32 milijarde kuna ili 40-ak milijuna kuna više nego lani, ali za približno jednak iznos porasli su mu i poslovni rashodi, sa 1,27 na 1,31 milijardu. No, financijski rashodi bili su mu veći od ostvarenih financijskih prihoda, a u konačnici je polugodište zaključeno s oko 12 milijuna kuna gubitka.