Tekstilci izlaze iz krize, povećali izvoz 50 posto

Nekada najugroženiji sektor industrije danas broji 713 tvrtki, zapošljava 17 tisuća ljudi te ostvaruje 4,7 milijardi kuna prihoda Nekada najugroženiji sektor industrije danas broji 713 tvrtki, zapošljava 17 tisuća ljudi te ostvaruje 4,7 milijardi kuna prihoda

Nekada najugroženiji sektor industrije danas broji 713 tvrtki, zapošljava 17 tisuća ljudi te ostvaruje 4,7 milijardi kuna prihoda.

Odjevna industrija je u prvih osam mjeseci 2014. naspram istog razdoblja 2013. izvoz povećala za 47 posto, na 363 milijuna eura, dok proizvodnja tekstila bilježi rast od 38 posto, na 84 milijuna eura.

Najavljuju li ove brojke povoljan vjetar u jedra posrnule djelatnosti koja je u tranzicijibila najveća žrtva nacionalnog gospodarstva zbog likvidacije brojnih tvrtki i gašenja desetaka tisuća radnih mjesta? Na upit svjedoče li najnoviji izvozni indeksi doista izlazak iz višegodišnje krize zamjenik direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Augustin Torbarina najprije kratko kaže da se još ne može dati jednoznačna ocjena. "Teško je reći da je izašla iz krize, ali da se neki pomaci događaju sa tvrtkama koje su preživjele to je činjenica, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da se uspoređuju podaci izvoza sa razdobljem prošle godine kada još nismo bili u Uniji.

Slobodnije kretanja roba ima posredni efekt na razne vrste olakšanja poslovanja, pristupačnost tržištima pa i potencijalno veće narudžbe zbog teritorijalnog položaja kao i zbog same tradicije izvrsnosti u poslovanju," iznosi svoja razmišljanja Torbarina i posebno ističe da ovaj sektor ima izraziti karakter neto izvoznog efekta od gotovo 50 posto. Proizvodnja tekstila i odjeće ubraja se u najglobaliziranije industrije na svjetskom tržištu. Unatoč posljedicama uzrokovanim takvim trendovima, ali i nedostatku institucionalne potpore na lokalnom prostoru te manjku implementacije industrijskih politika hrvatska tekstilno-odjevna industrija uspjela je opstati unutar značajno smanjenog obujma. Dovoljno je iznijeti nekoliko podataka. Samo u razdoblju od 2008. do kraja 2013. broj zaposlenih smanjen je sa 26.272 na 17.740 dok je godišnji prihod kod tekstilnog sektora stabiliziran na 1,2 milijarde kuna, a na proizvodnji odjeće pao je sa 4,2 na 3,6 milijardi kuna.
 

Ovaj sektor, opominje Torbarina, ima strateški značaj s više aspekata. Drugi je najveći poslodavac u prerađivačkoj industriji, obilježen je visokom regionalnom koncetriranošću, 75% kapaciteta je u četiri županije. Karakterizira ga nepovoljna kvalifikacijska i demografska struktura, u proizvodnji odjeće 88% su žene, kod tekstila 68%. Oko 85% svih zaposlenih ima nižu stručnu spremu s visokim prosjekom godina, iznad 45. Podsjeća da je sektoru snažna konkurencija i sustavno jačanje velikih trgovačkih lanaca što pred hrvatske proizvođače odjeće postavlja nova strateška usmjerenja glede ulaganja u marketing, tehnološko istraživanje i razvoj te razvoj vlastite robne marke i distribucije. I bivši ministar gospodarstva, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić smatra da su nove tehnologije, marketing i dizajn te istraživanje navika potrošača segmenti na koja se treba više fokusirati.

Međutim, ističe, to ne mogu raditi poduzetnici već je to zadaća države. Ona poticajnim mjerama mora angažirati institucije koje će raditi na razvoju tekstilno-odjevnog sektora. "Hrvati ne mogu konkurirati proizvođačima u Kini u proizvodnji trenirki, ali itekako mogu složenijim asortimanom poput odijela ili skijaške odjeće," ilustrira Jurčić. U Europskoj uniji, kaže, u ovom sektoru još uvijek radi oko dva milijuna zaposlenika uz višestruko veću plaću nego u Hrvatskoj.

"Sve poslove čiji mjesečni bruto trošak ne prelazi 10 tisuća kuna moguće je iz razvijenih europskih država preseliti ovdje, a tekstilna industrija najbolji je primjer," misli Jurčić i dodaje kako su jamstvo tom projektu reference domaće industrije koja dugi niz godina radi za najprestižnije svjetske brendove. Mnogoljudna tržišta poput ruskog niše su na kojima odjevna industrija može naći brojne potrošače uvjeren je Jurčić. Optimizma ne manjka ni Torbarini. S obzirom da postoji tržište, know how te instalirani kapaciteti ovaj sektor uz odgovarajuću institucionalnu potporu, kaže, može dati doprinos zapošljavanju što je neophodno za ispunjenje nacionalnih ciljeva u gospodarstvu do 2020.

Od osamostaljenja Hrvatske do danas, podsjeća Torbarina, upravo je fiskalni i gospodarski okvir bio neprimjeren u potpori industriji, naročito prema radno intezivnoj gdje spada i tekstilno-odjevni sektor, bio je značajno otvoreniji prema uvozu i trgovini. Uz sve te nepogode sektor danas broji 713 tvrtki, zapošljava više od 17 tisuća teško zapošljive radne snage i lani je ukupno ostvario 4,7 milijardi kuna prihoda, od kojih je kroz izvoz stiglo 435 milijuna eura. Ministarstvu gospodarstva, iznosi Torbarina, dostavljen je zajednički prijedlog HGK-a, HUP-a i Klastera konkurentnosti kojim se traži rasterećenje troška rada, među ostalim bruto plaće za 20 do 25%, doprinosa na privremenu nezaposlenost, potpora javnoj nabavi te prilagodba regulative s ciljem olakšanog investiranja kako bi se potaknuo sektor koji može povećati zaposlenost uz dodatni efekt jačanja izvoza.

Komentari (3)
  • mance
    mance 19:37 9.12.2014.

    Koliko je tekst vjerodostojan da dionice tekstilaca na ZSE isti dan padnu od 5 do 20%

  • delboy
    delboy 17:53 9.12.2014.

    uvijek sam tvrdio da je budućnost tekstilne industrije opet na starom kontinentu. čestitke tekstilcima koji su preživjeli krizu.

  • mance
    mance 15:01 9.12.2014.

    Ma Jurčić je genijalac, svi poslovi koji nisu skuplji od 10.000 kuna mogu se preseliti ovdje samo što stranci ne znaju računati pa ne žele platiti više od polovice tog iznosa

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve