Trgovina na malo u prvoj polovici godine ostvarila je nominalno 1,1 posto više prometa nego lani, a s obzirom na izostanak inflatornih pritisaka, u tom je razdoblju potrošnja realno porasla 2 posto, pokazuju izvorni polugodišnji podaci državnih statističara. Pritom supermarketi, koji u strukturi prometa čine gotovo 39 posto, bilježe i brže povećanje.

U tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, naime, promet je u prvih šest mjeseci veći gotovo četiri posto, dok je u specijaliziranim prehrambenim dućanima blago (0,4 posto) manji nego lani. Najveći nominalni pad prometa, čak sedam posto, bilježi se u trgovini motornim gorivima, što dijelom odražava u prosjeku niže razine cijena goriva. Istodobno, više od 10 posto nominalno je porastao promet u kategoriji koja objedinjuje audio i videoopremu, željeznu robu, boje i staklo, električne aparate te namještaj i druge proizvode za kućanstvo.

Dok je prema izvornim podacima lipanj bio na razini polugodišnjeg prosjeka (2-postotni realni rast prema istom mjesecu lani), kalendarski prilagođeni upućuju na usporavanje godišnjeg rasta u odnosu na prethodna dva mjeseca. Lipanjska je potrošnja u maloprodaji (kalendarski prilagođeno) realno bila 0,9 posto veća nego lani, a zbog u prosjeku nižih cijena to je rezultiralo s nominalno skromnijih 0,8 posto rasta. U svibnju je, pak, na godišnjoj razini zabilježen realni porast prometa od čak 4,1 posto (najveća stopa od rujna 2007.), dok je u travnju godišnji porast bio 2,5 posto. Premda uz usporavanje, to je već 11. mjesec pozitivnog predznaka maloprodaje u međugodišnjim usporedbama. Pad maloprodaje posljednji je put zabilježen u srpnju 2014., ističu analitičari Raiffeisen banke, a toliki neprekidni niz zadnji put imali smo znatno prije početka šestogodišnje recesije.

Na lipanjske podatke o prometu u trgovini na malo vjerojatno se prelio pozitivan utjecaj početka turističke sezone, ali u RBA-u podsjećaju i na nastavak poboljšanja indeksa pouzdanja potrošača koji je dijelom zacijelo potaknut i poreznim rasterećenjem dohodaka građana.

Privatna potrošnja ove bi godine, dakle, napokon trebala pozitivno utjecati na ostvarenje BDP-a, premda njezin snažniji oporavak ipak nije izgledan jer su uvjeti na tržištu rada i dalje nepovoljni.