Subway se nakon petogodišnje stanke pokušava vratiti u Hrvatsku

Autor: Saša Paparella , 23. lipanj 2014. u 10:57
Ilustracija

Čelnici Subwaya ističu da ovaj put, vjerojatno zbog prijašnjih loših iskustava, “neće žuriti” sa otvaranjem predviđena 22 restorana.

Najveći franšizni lanac restorana na svijetu, Subway, sa 42.000 restorana u 105 zemalja, nakon pet godina vraća se na hrvatsko tržište.

"Tek ulaskom Hrvatske u EU postalo je moguće da sastojci, koji će se koristiti u budućim Subway restoranima, ispunjavaju naš tzv. zlatni standard kvalitete, koji omogućava da u svim tim zemljama ponudimo istu razinu proizvoda", objasnio je Martin Princ, zadužen za razvoj Subwaya u srednjoj i istočnoj Europi.Čelnici Subwaya planiraju u Hrvatskoj otvoriti najmanje 22 restorana, i to u gradovima s najmanje 50.000 stanovnika, a Princ ističe da ovaj put "neće žuriti s otvaranjem restorana". Tako je možda i bolje: Subway je u Hrvatskoj bio prisutan od 2004. do 2009. preko tvrtke Super-sub, koja je držala šest restorana. Jedan od ulagača tada je bio private equity fond Borislava Škegre Quaestus, no on je na vrijeme izašao iz tog posla da bi se posvetio jednom drugom propalom projektu – razvoju Daily Fresha, hrvatskog lanca brze prehrane.

Šaroliki troškovi
Poduzetnici koji se žele uključiti u projekt povratka Subwaya moraju platiti 7500 eura za inicijalnu franšiznu naknadu za prvi restoran te polovicu te svote za idući. U opremu trebaju uložiti oko 40.000 eura, a tu su još troškovi uređenja restorana, koji ovise o njegovoj veličini, građevinskim radovima i drugim parametrima. "Nužni startni troškovi naše franšize niži su nego kod većine drugih franšiznih restorana", napominju u Subwayu. Troškovi otvaranja franšiznih restorana prilično su šaroliki. Na hrvatskom se tržištu najviše nude franšize lanaca talijanske hrane: za ulazak u lanac Insalate Italiane treba uložiti 32.000 do 78.000 eura, plus 7500 do 20.000 eura za ulaznu franšiznu pristojbu.

 

42tisuće

Subway restorana postoji u svijetu

U pizzeriju Piazza Italia treba uložiti 237.000 eura, a za Il vero Alfredo investicije su u rasponu od 150.000 pa do 300.000 eura, ovisno o tome otvarate li bar ili restoran. Nudi se i meksički lanac Cantina Mariachi, gdje je ukupna investicija oko 200.000 eura. U Arabian Kebab, gdje se uz kebab nude kus-kus i ostali arapski specijaliteti, treba uložiti 120.000 eura, a franšizna pristojba je 20.000 eura. Za pivnicu i restoran Old wild wes investicija je 370.000 eura, a franšizna pristojba dodatnih 25.000 eura. "Iako je franšizno poslovanje zastupljeno u 80 raznih djelatnosti u svijetu, ono je jako koncentrirano u samo nekima od njih. Prednjače industrija brze hrane (fast-food) sa 15,2 posto i restorani sa sedam posto tržišnog udjela. Uzmete li u obzir da u Hrvatskoj posluje oko 175 franšiza, po gruboj računici njih 26 je iz fast food sektora. Sektor franšiza u Hrvatskoj zapošljava više od 16.000 ljudi", rekla nam je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje (HUFP) i potpredsjednica Europske franšizne federacije.  Pogled na neslužbenu listu fast-food franšiza u Hrvatskoj pokazuje šarenilo tog  tržišta.

Uz globalne brendove kao što McDonalds (koji u Hrvatskoj vodi petrinjska obitelj Gavrilović), KFC. Fornetti, Pizza hut, Pizza cut, franšize su i Fifty-fifty, Koykan world food, Escobar, Wok me, Twist frozen yogurt, Pekara Pons, neke marke kebaba, American hot dog, Westfood, Fast food Kechup. Postoje i domaće franšize: nekad je to bio i Rubelj grill, a sada se nude Surf'n'Fries, Surfer, Torte i to, sisački Baš burek-pita centar, uskoro i Mlinar. Najjači domaći brend svakako je Surf'n'Fries sa 43 prodajna mjesta u šest zemalja, s inovativnom franšizom temeljenom na krumpirima pečenim bez masnoće."U Hrvatskoj imamo samo 12 posto domaćih franšiza, sve ostale su uvezene. To je vrlo nepovoljno jer je u drugim državama odnos od 50 do 90 posto domaćih naspram stranih. Zbog toga je hrvatsko gospodarstvo zakinuto za vrlo moćno oruđe brzog rasta i razvoja domaćih poduzetničkih pothvata", ističe Kukec. Znanja hrvatskih poduzetnika o franšizama vrlo su štura. "Malo domaćih odvjetnika zna sastaviti ekonomski dio franšiznog ugovora. Franšiza je vrlo uspješan koncept širenja, ali pod uvjetom da se na početku uloži u kvalitetno projektiranje, a ne za površno kopiranje nekih američkih ili drugih brendova", napominje naša sugovornica. 
 

Franšizni inkubator 
Trenutno HUFP traži partnera za otvaranje franšiznog inkubatora, koji bi omogućio poduzetnicima da u kontroliranim uvjetima projektiraju svoje franšize i ponude ih tržištu. "Kod nas već deset godina rade samo dva konzultantska tima, u Zagrebu i Osijeku, čije članstvo u HUFP-u daje garanciju kvalitete. Treba izbjegavati samozvane i ad hoc konzultante", upozorava Kukec. Kao hvalevrijedno izdvaja što na Veleučilištu Vern od 2012. postoji izborni predmet Franšizno poslovanje. Dodatni je problem neprepoznavanje vlastitog poslovnog modela kao nečega što se može valorizirati i pretvoriti u proizvod. Zato služi projektiranje franšiza, gdje veliku ulogu igra i institucionalna podrška za franšizno poslovanje koju naši poduzetnici imaju samo povremeno. Već dvanaest godina HUFP lobira i promovira ovaj način poslovanja te je dosad uz partnere uspio realizirati četiri međunarodna sajma franšiza, sedam međunarodnih franšiznih foruma, desetak radionica i nekoliko publikacija.

Najveći doprinos je svakako 2012. uvrštavanje franšiznog poslovanja u bespovratne potpore u sklopu Poduzetničkog impulsa u HBOR-ov sustav kreditiranja, gdje je franšiza navedena kao jedna od aktivnosti koja se kreditira. Međutim, organizirana stalna podrška sektoru ne postoji", napominje Kukec. HUFP pokušava stvoriti registar franšiza pri nekoj ustanovi ili u samoj Udruzi, ali za to je potrebna pomoć institucija i zakonodavstva. "To bi bilo izvedivo jedino ako je registracija obavezna i dostupna, s niskom cijenom. Tako bismo imali pod kontrolom sektor koji jako puno dobroga može donijeti hrvatskom gospodarstvu, ali može i uništiti one privatne investitore koji nasjednu na ponude koje nemaju veze s franšizama, iako se kao takve reklamiraju. Bez registra, Udruga ne može puno", kaže Kukec. Prilika za pomak ukazat će se uskoro: u Zagrebu se 11. i 12. studenoga održava 5. Međunarodni sajam franšiza i 8. Međunarodni franšizni Forum FIP 2014. 

Troškovi franšiza

370 tisuća eura ukupna investicija u Old wild west, pivnica i restoran, franšizna pristojba 25.000 eura

237 tisuća eura ukupna investicija u Piazza Italia, pizzeria

200 tisuća eura ukupna investicija u Cantina Mariachi, meksička kuhinja

150 tisuća eura investicija za bar i do 300.000 eura za restoran. Il vero Alfredo, talijanska kuhinja, redovita franšizna naknada pet do šest posto

120 tisuća eura ukupna investicija u Arabian Kebab, arapska kuhinja, franšizna pristojba 20.000 eura

40 tisuća eura za opremu Subway, sendviči, 7500 eura za franšiznu pristojbu

32 tisuća eura do 78.000 eura ukupna investicija u Insalate Italiane, a 7500 do 20.000 eura za ulaznu franšiznu pristojbu, plus redovna franšizna naknada tri posto operativnih troškova

Komentirajte prvi

New Report

Close