Pravna klinika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i studenti koji rade u njoj uspješno rješavaju slučajeve i pomažu građanima kojima pravna pomoć nije dostupna. Trenutno u Pravnoj klinici radi oko 130 tzv. kliničara koji korisnicima besplatne pravne pomoći pružaju opće pravne informacije i pravne savjete, a rade na rješavanju pravnih problema građana raspoređeni po grupama.

Postoji grupa za pomoć azilantima i strancima, za suzbijanje diskriminacije i prava manjina, za prava djece i obiteljsko uzdržavanje, za zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih djela, za zaštitu prava radnika, zaštitu prava pacijenata te grupa za pomoć građanima u ovršnom postupku. Ideja za pokretanjem Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dolazi od prof. dr. sc. Alana Uzelca koji je u sklopu obrazovanja budućih pravnika, nastojao studente potaknuti na razvijanje svijesti o potrebi da se stečena znanja aktivno primijene na konkretne slučajeve. Kako kažu dr.sc. Barbara Preložnjak i magistar prava Juraj Brozović iz Pravne klinike, kombinirajući teorijske spoznaje i praktične vještine, studenti su time imali stekli priliku pomagati građanima koji nisu u mogućnosti ostvariti prava koja im pravni poredak priznaje te se aktivno uključiti u rad na pitanjima od općeg interesa.

Naravno glavni u radu su ipak studenti jer bez njih Pravna klinika ne bi ni postojala, a na raspolaganju su im i brojni nastavnici Pravnog fakulteta i vanjski suradnici poput odvjetničkih vježbenika i odvjetnika koji ih ujedno i mentoriraju. Pravna klinika od početka surađuje i s civilnim sektorom pa je s preko trideset udruga potpisala sporazume u suradnji. Iako je glavna svrha Pravne klinike bila i ostala praktično obrazovanje budućih pravnika, način na koji se studente kroz rad Klinike osposobljava jest drugačiji. "Kroz rad sa stvarnim slučajevima, na stvarnim pravnim problemima, studenti stječu uvid u način na koji pravo funkcionira u stvarnom životu.

Uz to, u Pravnoj klinici potiče se timski rad, te otvara studentima prostor za vlastitu inicijativu. Uz obrazovnu svrhu, Klinika se od početka zalagala za još jedan cilj: da se kroz njezin rad pruži korisna usluga svima koji joj se obrate za pravnu pomoć. Time se željelo senzibilizirati studente Pravnog fakulteta za volonterski rad na temama od općeg interesa (pro bono rad), kao i na stjecanje posebnih znanja i vještina u ponekad zanemarenim pravnim disciplinama koje se tiču specifičnih tema od javnog značenja", pojasnili su nam Barbara Preložnjak i Juraj Brozović. Studenti koji rade (kliničari) su studenti viših godina Pravnog fakulteta jer je za taj posao potreban određeni stupanj znanja i mogućnost snalaženja u pravnim propisima. Bitno je da je osoba motivirana na pomaganje drugima te da je sposobna raditi i samostalno i u timu.

Naravno, poželjno je da student ima položene ispite koji se mogu koristiti za područje u kojem želi djelovati. Preložnjak i Brozović tvrde kako se to iz godine u godinu pokazalo uspješnim kriterijem prilikom odabira novih generacija kliničara. "Pravna klinika nije samo mjesto gdje studenti volontiraju, ona je i mjesto gdje se kliničari razmjenjuju iskustva i stvaraju međusobna prijateljstva za cijeli život", poručuju Preložnjak i Brozović. "Iako nastojimo preuzeti svaki predmet, prednost imaju pripadnici ugroženih socijalnih skupina i pojedinaca te druge osobe koje nisu u stanju koristiti svoja prava", objašnjava nam Srećko Krivić student i administrator u Pravnoj klinici. U skladu s tim mogu odbiti predmete za koje se procijeni da si sami mogu osigurati zastupanje, a ističu kako sve to rade zbog toga da besplatna pravna pomoć bude pružena u prvom redu onima kojima je to najpotrebnije.

Od osnutka Pravne klinike pa do danas zaprimljeno je preko 6000 slučajeva, od kojih je uspješno riješeno vise od 90 posto, a u preostalih 10 posto ulaze stranke koje nisu udovoljavale uvjetima za pružanje besplatne pravne pomoći. "Broj zaprimljenih predmeta konstantno raste, od jednog skromnog predmeta u 2010. godini do gotovo 2500 predmeta u prošloj akademskoj godini. Rad u Klinici svakom od nas predstavlja jedinstveno iskustvo spoznaje praktičnih pravničkih vještina, uz istodobno pružanje pomoći građanima", pohvalio se Krivić. Poručuje kako im to pomaže jer još tijekom studija sva stečena teorijska znanja aktivno primjenjuju na konkretne slučajeve te tako razvijaju stručne kompetencije koje se od pravnika traže na tržištu rada.

"U situaciji kad postoje brojni problemi sa zapošljavanjem mladih, lijepo je imati ovakvu referencu u životopisu", poručuje Krivić. Preložnjak i Brozović tvrde kako trendovi pokazuju da je potreba za radom Klinike sve veća te planiraju dodatno proširiti pružanje pomoći socijalno ugroženim građanima, nastaviti s izdavanjem kliničkog biltena Pro bono i drugih izdanja kojima se može postići bolja informiranost stranaka o njihovim pravima i obvezama. U planu im je i nastavak i nove suradnje s drugim pravnim klinikama i pružateljima pravne pomoći u zemlji i inozemstvu. "Predmeti koji nam najviše ostaju u pamćenju i na koje smo najponosniji su oni u kojima smo uspjeli pomoći građanima na samom rubu egzistencije. Ljudima u nevolji je svaka pomoć zlata vrijedna, a to je neprocjenjivo", poručio je Krivić. 

Međunarodna pomoć

Podrška Ministarstva i Zagreba

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U početku, kad je sustav besplatne pravne pomoći funkcionirao samo putem tzv. uputnica, bilo je nemoguće financirati se iz sustava pa je najveću podršku Klinika dobila od strane Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uspostavljanju Klinike pomogli su i međunarodni projekti, sponzorirani od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Finske i Europske komisije. Od kad je sustav besplatne pravne pomoći profunkcionirao podršku im pruža i Ministarstvo pravosuđa i Grad Zagreb.