Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do 7. travnja provodi javnu raspravu o nacrtu nacionalne strategije o socijalnom, odnosno društvenom poduzetništvu, kojoj je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj tog oblika poduzetništva u Hrvatskoj te mu omogućiti financijsku potporu, s obzirom na to da su u gospodarskoj krizi 'presušile' i donacije za rješavanje kritičnih problema u društvu.

Strategija, uz ostalo, po prvi put donosi i definiciju društvenog poduzetništva kao poslovanja temeljenog na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, neovisno o njihovom pravnom ustrojstvu (udruge, zadruge, poduzeća i sl.).

Da bi se poslovanje smatralo socijalnim, odnosno društvenim, stvorena dobit ili višak nad prihodima u cijelosti ili većim dijelom treba se ulagati za dobrobit zajednice, odnosno vraćati društvu, rekla je načelnica Sektora za programiranje, praćenje i vrjednovanje programa i projekata EU Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević na današnjem okruglom stolu "Tko su društveni poduzetnici, što rade i kako se financiraju?".

Pritom je istaknula kako odgovor na pitanje iz naziva okruglog stola u ovom trenutku nije moguće dati, jer u Hrvatskoj do sada nisu bili jasno definirani kriteriji za njihovo osnivanje ili rad, odnosno nije bilo takvog dokumenta.

Andreja Rosandić iz međunarodne nevladine organizacije NESst je istaknula kako se potreba za društvenim poduzetništvom u Hrvatskoj rodila iz činjenice da je rješavanje kritičnih problema u društvu donacijama postalo financijski neodrživo te su se brojne udruge, zaklade, zadruge i ostale skupine koje se bave boljitkom društva morale okrenuti financijski održivom modelu 'preživljavanja', prodajom svojih usluga ili proizvoda.

Osim što tako stvaraju dodanu vrijednost u ekonomskom smislu, takve inicijative rješavaju i niz drugih problema u zajednicama – zapošljavaju nezaposlive ili teško zaposlive kao i društveno marginalizirane osobe, primjerice invalidne ili starije osobe, čime doprinose i njihovom zdravstvenom boljitku. Također, često svojim djelovanjem rješavaju i probleme vezane uz ekologiju ili edukaciju i time istovremeno štede novac javnoj upravi svoje zajednice, istaknula je Rosandić.

Potporu takvim inicijativama daje i Zagrebačka banka, koja je na današnjem okruglom stolu dodijelila ukupno 37.500 eura, odnosno po 7.500 eura potpora za pet društveno-poduzetničkih projekata, koji su pobijedili na natječaju "Moja zajednica".

Potpore su dobili koprivnička Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR Hrvatske) za projekt prikupljanja otpadnog papira "Teretnim biciklom do održive zajednice", potom Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina za projekt prenamjene učeničkog doma u hostel s dodatnim sadržajima "Zgrada društvenog poduzeća", kao i Autonomni centar – ACT iz Čakovca za projekt povezivanja lokalnih poljoprivrednih proizvođača s tržištem, pod nazivom "Domače jelo – restoran&catering&trgovina".

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

ZABA je potporu dodijelila i projektu bjelovarske Socijalne zadruge Pružimo ruke u kojoj žene žrtve nasilja i starije od 50 godina izrađuju "Ceker za laptop", kao i Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida iz Čakovca za osnivanje poduzeća za izradu kožne galanterije za korporativni sektor i turizam Izvor d.o.o., u kojem će se zapošljavati invalidi.