Strani vlasnici ove godine iz banaka povukli 6 mlrd. kuna

Proces razduživanja i kod nas je ove godine zamjetniji nego prošle godine Proces razduživanja i kod nas je ove godine zamjetniji nego prošle godine

Idući tjedan vodstvo HNB-a na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem o razduživanju će razgovorati s matičnim bankama.

Proces razduživanja europskih banaka prisutan je praktično u svim zemljama srednje i istočne Europe, a ove je godine pod regulatornim pritiscima za čišćenje bilanci i popravljanje kapitalne adekvatnosti u većini zemalja ubrzan.

U Hrvatskoj je razduživanje banaka majki još lani bilo jedva zamijetno, ali i kod nas je ove godine taj proces nešto intenzivniji. U osam ovogodišnjih mjeseci strani su vlasnici banaka povukli oko šest milijardi kuna, a premda to još nije zabrinjavajuće, vodstvo HNB-a na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem o tome je pokrenulo razgovore s matičnim bankama, a o planovima i obostranim stavovima s tim u vezi trebalo bi se razgovarati i idući tjedan.  Iz podataka središnje banke vidljivo je da se smanjenje izloženosti stranih vlasnika većim dijelom dogodilo slijedom smanjenja njihovih depozita u ovdašnjim bankama, a u znatno manjoj mjeri zbog smanjenja kreditne izloženosti.

Početkom godine depoziti stranih većinskih vlasnika bili su na 43,6 milijardi kuna, a na kraju kolovoza nešto iznad 38 milijardi. Istodobno, krediti stranih vlasnika su sa 25,1 milijardu na kraju 2011. u prvom polugodištu pali na 23,8, ali su se do kraja kolovoza vratili  na 24,5 milijarde kuna. Da je inozemno zaduživanje kao izvor financiranja banaka oslonac koji slabi pokazuju i podaci o inozemnom dugu banaka koji se sa 11,63 milijarde eura s početka godine smanjio za više od 800 milijuna eura, na 10,8 milijardi. Komentirajući inozemne tokove kapitala, analitičari središnje banke u najnovijem biltenu HNB-a ističu kako je u drugom tromjesečju "jedino neočekivan bio intenzitet razduživanja banaka", no pritom dodaju da je to "omogućio pojačani rast domaćih izvora sredstava u uvjetima slabe kreditne aktivnosti".To što depoziti i dalje bilježe porast svakako je dobro, iako se među bankarima čuje kako se na terenu osjeti lagana borba za depozite što stvara pritisak na rast njihove cijene. To pak samo dodatno sugerira da je smanjenje kapitalne podrške inozemnih vlasnika banaka nešto što ipak izaziva nelagodu.

Isto vrijedi i za razmjerno nizak omjer kredita i depozita (koji se u Hrvatskoj kreće oko 12O:100) to prije što neke matične banke guraju taj omjer i prema 110:100. "Mi smatramo da to može biti štetno", rekao je na prošlotjednoj burzovno-fondovskoj konferenciji viceguverner Vedran Šošić, a to je zacijelo i stav koji HNB iznosi u razgovorima sa stranim vlasnicima banaka u Hrvatskoj.  Posljedica situacije u okruženju u kombinaciji sa stanjem domaćeg gospodarstva je i smanjenje ukupne aktive banaka u ovoj godini. A kako se i u ostatku godine teško može očekivati priljev inozemnoga kapitala, domaći depoziti očito će postati još važnijim izvorom sredstava za kreditiranje.Ipak, procjene govore da će glavninu obveza po inozemnim zaduženjima (ponajprije kod matičnih banaka) ovdašnje banke i refinancirati te da će razduživanjem završiti samo 10-15 posto. Te potrebe nisu male; samo u posljednjem ovogodišnjem kvartalu otplate inzemnog duga banaka procjenjuju se na 800 milijuna eura, a dogodine oko 3 milijarde eura. Ostaje nadati se da će se najvećim dijelom refinancirati.

Komentari (6)
  • criticalT
    criticalT 8:33 25.10.2012.

    Ja govorim o monetarnim problemima, ne o korupciji. Korupcija je uvijek problem bez obzira kakav je sustav. Mi možemo djelovat na korupciju ako se udružimo i prestanemo mislit da tako mora bit. Ako će se sva rješenje cinično odbacivat onda odustajte od svega i svoje države. Korupcija i računa na cinizam tako da mogu slobodno radit po volji. SVe što treba zlu da uspije je da dobri ljudi niš ne čine.
    Važno je riješit problem sustava a najvažniji je to što kapital se slobodno kreće prekogranično. Prvo su došli sa novcima i digli cijene nekretnina pa sad odlaze i ostavljaju nas da se mučimo sa previsokim cijenama za naše prihode. Oni koji se i dalje nadaju da jedini izlaz je privlačenje investicija izvana će opet dočekat isto.
    Izlaz nije u privlačenju izvana nego sređivanje našeg monetarnog sustava da bude neovisan izvana, da ne inflatira cijene jeftinim kreditima izvana pa napuštanjem dovede deflaciju koja je pogubna po bilo koju ekonomiju. Kapital kontrol je jedini izlaz iz krize. Zabranit strane obveznice da pokrivaju bankovne rezerve. Tako će rezerve banaka biti potrošene na deficit (naše obveznice). Novac se može tiskati i održavat kuna/euro ako se HNB natjera na to. Povlačenje kapitala znači i potražnja od 3mrd eura od HNBa. To će uništit kunu samo po sebi.

  • Twixer
    Twixer 0:55 25.10.2012.

    criticalT


    HPB može zamijeniti sve te novce koje odlaze. To što je HPB u gubitku nije bitno, bitno je da služi vlasnicima, tj nama.

    Ona je uvijek sluzila svojim vlasnicima, odnosno hrvatskim politicarima, njihovoj rodbini i prijateljima.

  • super24
    super24 0:00 25.10.2012.

    criticalT


    Nadati se nije riješenje. Trba natjerat Vujčića da počne mislit svojom glavom i da mijenja pravila koja su nametnuta. HPB može zamijeniti sve te novce koje odlaze. To što je HPB u gubitku nije bitno, bitno je da služi vlasnicima, tj nama. Državi nije posao da stvara profit, država stvara novac i ako je suverena ne treba se ogrnaičavat sa euro standardom, ali to opet ne spriječava državu da tiska novi novac i pokriva potrebe vlasnika države tj. naroda.
    HPB treba smanjit trošak kredita i pokrenut rast kredita i rast ekonomije. EKonomija može rasti samo sa stalnim rastom kredita koji se otplaćuje stalno rastućim prihodima. Rast kredita izaziva državni deficit, ili deficit omogućuje štednju. Rezervama se pokrivaju deficiti i zato treba zabranit strane obveznice za rezerve. Da, kapital kontrol.

    mislite kolega HNB? nismo mi vlasnici, BIS i ECB su vlasnici
Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve