Ukupni iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 393,4 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje za 112,5 milijuna eura, odnosno 40 posto, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

No, analitičari Raiffesenbank Austria (RBA) ističu kako je tako snažan dvoznamenkasti rast zabilježen uslijed relativno niske prošlogodišnje baze, odnosno svega 281 milijun eura izravnih stranih ulaganja u prva tri mjeseca 2014.

Još snažniji rast, od 319 milijuna eura, odnosno čak 428 posto, zabilježen je u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje prošle godine, kada je iznos izravnih stranih ulaganja iznosio tek 74,6 milijuna eura. Međutim, važno je istaknuti, kažu iz RBA, da u svim spomenutim razdobljima nisu evidentirana tzv. kružna ulaganja, koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i iz Hrvatske u inozemstvo te stoga te usporedbe nisu analitički konzistentne.

"Premda je ohrabrujući podatak da je u prošloj godini zaustavljen godišnji pad stranih ulaganja, podaci za prvo tromjesečje 2015. godine upućuju ne samo na nastavak pozitivnih trendova, već i na činjenicu da su ostvareni iznosi još uvijek značajno ispod predrecesijskih vrijednosti", kažu analičari RBA.

Kao primjer tako navode da je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2008. godine, kada su izravna strana ulaganja bila na razini 738 milijuna eura, njihova nominalna vrijednost u prva tri mjeseca ove godine za 345 milijuna eura ili 153 posto niža.

Relativno visok iznos izravnih stranih ulaganja tijekom pretkriznog razdoblja, podsjećaju iz RBA, uglavnom je bio posljedica velikih privatizacija, usmjerenih dominantno u sektor nerazmjenjivih dobara, poput financijskog sektora i trgovine, uz istovremeni izostanak tzv. greenfield investicija i ulaganja u sektor razmjenjivih dobara.

"U tom pogledu, posljednji podaci za prvo tromjesečje također nisu donijeli željene promjene. Naime, promatrajući sektorsku strukturu izravnih stranih ulaganja, u prva tri mjeseca ove godine pokazalo se da ona pretežito dolaze iz sektora financijskog posredovanja, više od 52 posto, te od ulaganja u nekretnine i poslovanje nekretninama, gotovo 15 posto", kažu iz RBA.

Pritom dodaju da je u djelatnosti proizvodnje koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva u prva tri mjeseca ove godine ostvareno 7,2 posto od ukupnih stranih ulaganja u tom razdoblju, dok se 4,7 posto odnosi na ulaganja u djelatnost građevinarstva.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Promatrajući statistiku izravnih stranih ulaganja prema zemljama, u prvom ovogodišnjem tromjesečju najviše izravnih ulaganja došlo je iz Nizozemske – 145,5 milijuna eura ili 37 posto, Austrije 80,4 milijuna eura ili 20 posto ukupnih ulaganja. Slijede Italija, s uloženih 37 milijuna eura, Irska s 27,1 milijun eura te Njemačka s 24,4 milijuna eura izravnih ulaganja u Hrvatsku.

"Nastavak pozitivnih trendova očekujemo i u idućim tromjesečjima, a za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara, potrebno je poraditi na unaprjeđenju poslovne klime", zaključuju iz RBA.

Osim statistike izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, HNB je objavio i podatke o ulaganjima hrvatskih tvrtki u njihova povezana društva u inozemstvu, a koja su u prva tri mjeseca ove godine iznosila 115 milijuna eura, što je također značajan rast u odnosu na prvo tromjesečje lani, kada su ta ulaganja bila na razini od tek 10,8 milijuna eura.