Industrijska proizvodnja u eurozoni je u prosincu prošle godine smanjena za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u Europskoj uniji za 1,0 posto, dok je Hrvatska predvodila rastom, pokazuju novi podaci europskog statističkog ureda.

Pad u prosincu uslijedio je nakon što je u studenom industrijska proizvodnja u 19-članoj eurozoni porasla na mjesečnoj razini za 1,5, a u Europskoj uniji za 1,6 posto.

Prosinačko smanjenje industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u eurozoni uzrokovano je ponajviše padom proizvodnje kapitalnih dobara, za 3,3 posto, energenata, za 1,4 posto, i netrajnih potrošačkih dobara, za 1,2 posto.

U EU-u također predvodi pad kapitalnih dobara, za 2,2 posto, energije, za 1,4 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto, pokazali su podaci Eurostata.

Među zemljama članicama, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najveći mjesečni pad proizvodnje u prosincu je zabilježen u Irskoj, za 11,7 posto, Njemačkoj, za 3,1 posto, te Češkoj, za 2,2 posto.

Istodobno najveći mjesečni rast ostvarila je Hrvatska, za 3,9 posto, a slijede Grčka i Malta s po 2,4 posto.

Rast proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini, pak, industrijska proizvodnja u prosincu na području eurozone porasla za 2, a u EU za 2,9 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To povećanje u eurozoni podržano je u prvom redu rastom proizvodnje energenata, za 6,5 posto, trajnih potrošačkih dobara, za 3,9 posto, i intermedijarnih dobara, za 3,4 posto.

U Europskoj uniji također je najviše na godišnjoj razini porasla proizvodnja energenata, za 5,4 posto, zatim intermedijarnih dobara, za 4,6 posto, te trajnih potrošačkih dobara, za 1,4 posto.

Među članicama s dostupnim podacima, najviši rast proizvodnje u prosincu na godišnjoj razini ostvarila je Hrvatska, skokom za 14,9 posto. Slijedi Latvija s 11,5 posto, te Danska s 11,1 posto.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježi Luksemburg, za 5,1 posto, potom Irska, za 1,8 posto, te Njemačka i Švedska, za po 0,8 posto.

Prosječni godišnji rast industrijske proizvodnje u 2016. je iznosio 1,3 posto u eurozoni, te 1,4 posto u EU-u.

U Hrvatskoj je, pak, prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja lani porasla za 5,0 posto, što se zahvaljuje rastu proizvodnje 23 mjeseca zaredom, kao i rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto.

Zahvaljujući tome, 2016. je bila već treća godina zaredom kako je proizvodnja u Hrvatskoj porasla, i to brže nego prethodnih godina.