Slučaj Ine neće se, vrlo je izgledno, zaustaviti samo na jednom arbitražnom postupku.

Nakon što je mađarska naftna kompanija Mol objavila da pokreće postupak protiv hrvatske države pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, arbitražni postupak priprema i hrvatska strana. "Sve je zapravo već spremno i uskoro će biti objavljeno pokretanje arbitražnog postupka protiv Mola", potvrdio nam je dobro upućeni sugovornik iz izvora bliskih Vladi. Mađarskom će partneru Hrvatska u tom postupku osporavati protuzakonito upravljanje hrvatskom naftnom kompanijom, kao i neizvršavanje niza obveza koje je po ugovoru s državom Mol bio dužan provesti. No, krenu li doista obje strane s arbitražnim postupcima, pregovori koji se vode posljednjih mjeseci oko poboljšanja međusobnih odnosa, postaju suvišni. Odnosno, umjesto pregovora o uređivanju relacija među partnerima u Ini, biti će potrebno ući u pregovore o njihovom civiliziranom rastanku.

U energetskim krugovima iz Molove najave arbitraže jučer se, pak, iščitavalo ponajprije novi pritisak na hrvatsku stranu da popusti Molovim zahtjevima u daljnjim pregovorima. Takva tumačenja ohrabruje i činjenica da je službena objava arbitražnog postupka na budimpeštanskoj burzi bila praćena i porukom da Mol ostaje "otvoren i za pregovore o sporu" s Hrvatskom. Neslužbeno su, kako se čuje, u Zagreb stigle i poruke iz Mola kako će se odvjetničkom timu dati signal da se s konačnim pokretanjem procesa arbitraže pričeka ako bude naznaka da će Hrvatska promijeniti svoja stajališta u pregovorima. Ključno pri tom im je da Hrvatska popusti u inzistiranju na promjeni modela korporativnog upravljanja Inom, što je s druge strane osnovna, prva stepenica u dogovorenom hodogramu, a na čijem korigiranju i usklađivanju sa zakonskim okvirima u Hrvatskoj ustrajava pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom.

No Vlada ipak nema namjeru odustati od svojih ljetos usvojenih pregovaračkih pozicija. U Molovom najnovijem nastupu Vrdoljak inače iščitava nervozu, a premda javno nije želio otkrivati detalje daljnjih poteza koje namjerava poduzimati, naznačio je da će na idućem susretu s predstavnicima Mola zatražiti da se jasno izjasne o tome što su njihovi ciljevi i kakvom zapravo vide budućnost Ine. Isto će i Vlada od Mola zatražiti pismeno. Nekonzistentnost i nejasne poruke kakve su dosad davali, a iz kojih nije jasno jesu li za pregovore ili prodaju, suđenje ili dogovor, po Vrdoljakovoj ocjeni, nikomu ne koriste. "Mislim da bi u Molu trebali što prije definirati svoju strategiju kako bi svojim dioničarima i hrvatskoj vladi kao partneru mogli reći kako oni gledaju na budućnost Ine",  kaže Vrdoljak.

No, iz više izvora stižu informacije kako najave moguće Molove prodaje dionica Ine i nisu samo blef. Početkom tjedna sastao se nadzorni odbor Mola i zauzeo za ubrzanje zaključenja pregovora, a definirao je i 25. prosinca kao krajnji rok za taj zadatak. Ne uspije li se u tom roku postići dogovor, Mol doista kani pokrenuti prodaju svojih dionica u Ini. U svakom slučaju, pred Inom je nastavak još mučnijih odnosa najvećih vlasnika, no svi uvjeravaju da to ipak ne bi trebalo značajnije poremetiti samo poslovanje kompanije. Doduše, u prva tri tromjesečja 2013. Ina u poslovnim rezultatima već bilježi slabljenje, dobit joj je pala na 480 milijuna kuna što je 68 posto manje u usporedbi s istim razdobljem lani, no izvori iz Vlade uvjereni su da će u samom poslovanju Ina uspjeti zadržati status quo i da će se pad usporiti, jer slabljenje kompanije nikome nije u interesu, ostajao u dioničarskoj strukturi ili izlazio iz nje.