Slovenija pokreće postupak koji može izazvati ekonomski rat s Hrvatskom

Autor: Poslovni.hr , 27. ožujak 2018. u 09:19
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Presude hrvatskih sudova obvezujuće su i za Sloveniju, kao i za ostale članice EU-a.

Ustavna komisija slovenskog parlamenta započela je jučer postupak dopune Ustavnog zakona o Novoj ljubljanskoj banci (NLB) iz 1994. godine, kako bi se spriječile isplate hrvatskim bankama temeljem pravomoćnih presuda hrvatskih sudova u predmetima protiv NLB-a zbog tzv. prenesene devizne štednje. Imenovana je stručna komisija koja bi trebala razriješiti neke dileme koje još postoje u Sloveniji oko ovog prijedloga, no zaključeno je kako je postupak dopune Ustavnog zakona moguće okončati prije skorih parlamentarnih izbora, koji će se najvjerojatnije održati u svibnju, piše Novi list.

Većina sudionika jučerašnjeg sastanka suglasili su se da se takav postupak pokrene i da se tako od hrvatskih "nezakonitih odluka" zaštiti "slovenska imovina", osim predstavnika Ljevice Mateja T. Vatovca, koji je predloženu izmjenu Ustavnog zakona nazvao "predstavom za javnost" koja neće riješiti ovaj problem.

Pljenidba imovine

"Ako Hrvatska naplati sredstva od NLB-a, to znači da će Slovenija plijeniti hrvatsku imovinu u Sloveniji, premda slovenska poduzeća imaju dvostruko više imovine u Hrvatskoj", podsjetio je Vatovec, zaključivši kako njegova stranka, koja u slovenskom parlamentu ima pet mandata, ne želi sudjelovati u poticanju rata Zagreba i Ljubljane prisilnim naplatama.

Riječ je o sporu zbog štednje Ljubljanske banke koju je Hrvatska devedesetih godina štedišama isplatila na teret državnog proračuna, putem dviju hrvatskih banaka, koje su potom ovlaštene da isplaćene iznose potražuju od slovenske banke. Koncem prošle godine hrvatski sudovi počeli su donositi prve presude u tim sporovima koje Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb protiv NLB-a vode u ime hrvatske države. Presude hrvatskih sudova obvezujuće su i za Sloveniju, kao i za ostale članice EU-a. Dosad su donesene tri presude ukupne vrijednosti od gotovo dva milijuna eura, no zbog ostalih sporova koji se vode zbog naplate prenesene devizne štednje najvećoj slovenskoj banci, koja je u 100-postotnom državnom vlasništvu, prijeti naplata više od 400 milijuna eura.

Više o temi pročitajte ovdje.

Komentirajte prvi

New Report

Close