Poplava stečajeva praćena sušom predstečajeva presjek je najnovijeg stanja i očekivana posljedica novog Stečajnog zakona donesenog u cilju čišćenja tržišta od dugotrajno blokiranih subjekata. Od 1. rujna od kada je na snazi novi zakon, koji je inače nadležnost za predstečajeve prenio s Fine na trgovačko sudstvo pritom propisavši stroge kriterije, čini se, samo su dvije tvrtke uspjele otvoriti postupak predstečajne nagodbe: to su Virtus Grupa na Trgovačkom sudu u Zagrebu i Badis na Trgovačkom sudu u Zadru. Pokazuju to podaci e-oglasne ploče, a postoji još jedan prijedlog za koji slijedi odluka Trgovačkog suda u Splitu.

No, pod utjecajem novih pravila značajno je porastao broj stečajnih prijedloga, pa je prema podacima Visokog trgovačkog suda u prva tri mjeseca primjene novog zakona, odnosno do 30. studenog, trgovačkim sudovima Fina podnijela 12.282 prijedloga za pokretanje skraćenog stečajnog postupka, a tu su još i 1653 prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. U usporedbi s istim razdobljem 2014., kada je prema riječima glasnogovornika VTS-a suca Igora Periše, podneseno 305 prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i 458 za otvaranje stečajnog postupka, znači, novi je zakonski režim rezultirao sa 40 puta više prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i tri puta više prijedloga za otvaranje klasičnog stečaja.

Stečajni razlozi

Zakonska zapreka restrukturiranju dugotrajno blokiranih tvrtki u predstečaju razlog je što se novi predstečajevi mogu nabrojati na prste, a i ubuduće bit će ih malo, što je zapravo realno stanje, smatra Vlado Brkanić. Prema novim pravilima, ističe on, predstečajni postupak isključivo je namijenjen tvrtkama u ranoj fazi poteškoća, pa samo takvi mogu reagirati s predstečajnim prijedlogom sudu, i to prije nastanka stečajnih razloga, a to je najkasnije u roku od 81 dana neprekidne blokade. Riječ je o razdoblju od 60 dana kontinuirane blokade, nakon čega Uprava ima “rok od tri tjedna da otkloni nelikvidnost ili da otvori stečaj”.

“Dugotrajno blokirane tvrtke više ne mogu računati da će u tom postupku provesti restrukturiranje na teret isključivo vjerovnika i državnog proračuna. To je dosad bila masovna pojava koja je mnogim vjerovnicima pokvarila bilance zbog otpisa”, kaže Brkanić.

Odgođene obveze

No, novi problemi i pritisak na daljnji rast stečajeva čini se sve je realnija prijetnja zbog poteškoća u servisiranju obveza mnogih subjekata koji su sklopili predstečajnu nagodbu. Od nekoliko tisuća takvih dužnika prema Brkanićevoj procjeni čak će ih 70 posto završiti u stečaju, a razlog je što u te tvrtke, kako tvrdi, nije došao novi svježi novac.

“On će doći tek u onim slučajevima ako vjerovnici prepoznaju poslovnu sposobnost tvrtke da može u sljedećim razdobljima svojim poslovnim aktivnostima ostvariti uvjete za održivo poslovanje. To uvjerenje sam stekao iz dostupnih informacija iz prakse, a prema kojima se ne ispunjavaju planovi financijskog restrukturiranja, tj. ne plaćaju se odgođene obveze”, zaključuje on.