Siemensovi dalmatinski divovi brži su i od asova Formule 1

Vjetroelektrana Voštane-Kamensko sastoji se od 14 vjetroagregata svaki snage tri megavata (MW)/Miranda Ćikotić/PIXSELL Vjetroelektrana Voštane-Kamensko sastoji se od 14 vjetroagregata svaki snage tri megavata (MW)/Miranda Ćikotić/PIXSELL

Hrvatski serviseri VE Voštane-Kamensko postigli na rigoroznim su kontrolama zaštite zdravlja, okoliša i sigurnosti imali 99% uspješnosti, što je najviši rezultat ikad.

Iako je Siemens jedna od najvećih tehnoloških korporacija koja djeluje u cijelom svijetu, zapošljava više od 340.000 ljudi i ima godišnji prihod oko 72 milijarde eura, mala Hrvatska daje kvalitativan doprinos njegovu uspjehu. Ta tvrtka je već niz godina uvelike prisutna na našem tržištu, i tu trenutno zapošljava 300-injak ljudi. Iako je to tek 0,1% ukupne radne snage koncerna, hrvatski stručnjaci su nedavno ipak dobili interno Siemensovo priznanje kao najbolji na svijetu. 

Globalni prvaci
Radi se o relativno malom timu od 14 ljudi Odjela za servisiranje vjetroelektrana koji brine o besprijekornom radu četiri vjetroparka, ili kako ih u Siemensu stručno zovu "radilišta", u zaleđu Zadra i Splita. Naime, inspekcijske kontrole u ovoj multinacionalki su stalne i rigorozne, a hrvatski serviseri su dobili najviši rezultat za kvalitetu ikada, 99 posto. Radi se o nalazu po kriterijima zaštite zdravlja, sigurnosti ljudi i zaštiti okoliša, tzv. EHS (engl. Environmental Protection, Health & Safety) za Vjetroelektranu Voštane-Kamensko 15-ak kilometara od Trilja u splitskom zaleđu. Druga vjetroelektrana Zadar 4 dobila je ocjenu "samo" 98%. Vjetroelektrana Voštane-Kamensko sastoji se od 14 vjetroagregata svaki snage tri megavata (MW) i po svojoj instaliranoj snazi od 42 MW je druga po veličini u Hrvatskoj.

 

Maljković

Postrojenje može opskrbljivati 40.000 kućanstava ili oko 120.000 ljudi

Kako pojašnjava Antonio Maljković, voditelj tog vjetroparka, iz ovog postrojenja se može opskrbljivati 40.000 kućanstava ili oko 120.000  ljudi, što je veličina Rijeke. Iako iz daljine ove vjetroelektrane izgledaju kao ukrasi na našim planinama, kada se približite u podnožje shvatite o kakvim se grdosijama ovdje radi. Svaka elektrana kod Trilja se nalazi na stupu visine 80 metara. Stup je širine nešto više od četiri metra u promjeru, a njemu je lift i servisno stubište. Lopatice koje pomoću vjetra pogone turbinu koja proizvodi električnu energiju dugačke su 49 metara, a kada se gleda ukupna visina stupa i lopatice, riječ je više od 120 metara. Njihova brzina okretanja na rubovima veća je od 300 kilometara na sat, a što rijetko postižu i asovi Formule 1.

Na vjetroparku stalno dežuraju dva Siemensova servisera koji u svakom trenutku moraju biti spremni otkloniti zastoj ili kvar, a za veće radove dolazi i pojačanje iz Zagreba ili iz inozemstva. No, osim za vjetroelektrane, Maljković i tehničar Igor Jonjić moraju stalno brinuti i za najviši mogući stupanj vlastite i sigurnosti drugih radnika i posjetitelja. Izuzetak nije bio ni tim Večernjeg lista koji je po dolasku morao proći tečaj ponašanja u energetskom postrojenju te sigurnosnih procedura u slučaju nesreće, a zatim i zadužiti zaštitnu opremu.

Nesreća nije samo možebitni udar struje ili, u nekim teorijskim mogućnostima, i lopatice vjetroelektrane, nego i potencijalni ugriz poskoka ili crne udovice, a kojima ovaj kraj obiluje. Zbog toga su u ovoj bazi opremljeni značajnom opremom prve pomoći koja uključuje i defibrilator, ali i cjepiva protiv ugriza zmija i crne udovice, a čime se uvijek ne mogu pohvaliti ni sve medicinske institucije na ovom području. "Svaki naš zaposlenik mora biti obučen za pružanje prve pomoći. Gotovo svake godine prolazimo praktične vježbe u trajanju 16-ak sati. Zasad srećom nismo imali intervencija, no moramo uvijek biti spremni, a da to jesmo pokazuje i ovo priznanje", kaže  Antonio Maljković. 

 

80metara

visoki su stupovi elektrana kod Trilja

Surova klima
Iako sama činjenica da se radi o energetskom postrojenju na obroncima planine Kamešnice, u kršu - na više  od 1000 metara nadmorske visine podrazumijeva da je rad opasan, Maljković i Jonjić najviše problema imaju s vremenom. "Vjetroelektrane su ovdje jer ima puno vjetra pa to nije baš ugodno mjesto za boraviti. Često se radi i o buri brzine veće od 200 kilometara na sat. S druge strane, preko ljeta, kada zaprži, temperatura u cijevima kroz koje se penjemo se približi i 50 stupnjeva", navodi Maljković dok pokazuje unutrašnjost željeznog, pomalo klaustrofobičnog, tornja.

Da se radi o surovim vremenskim uvjetima, uvjerili smo se i sami jer nam je brzina olujnog vjetra od 100-tinjak kilometara na sat otežavala komunikaciju, a i samo kretanje dok je planirani odlazak na vrh vjetroelektrane propao zbog sigurnosnih razloga. Kako su pojasnili, na 80 metara pri ovakvom vjetru se cijev njiše za dobar metar. No, vremenske nepogode su svugdje na vjetroelektranama svakodnevica te uglavnom ne ometaju rad servisera. Vrijeme je najveći problem u početku, kada se elektrana instalira. Oprema je enormnih proporcija pa olujni vjetar može odužiti postavljane. No kad se jednom postave, ako je tako ugovorom predviđeno, "vjetrenjače" su stalno pod nadzorom Siemensa.

Prati ih "zemaljska posada" u vjetroparku, no parametri se konstantno bilježe i u Siemensovom nadzornom centru za vjetroelektrane u Danskoj. Tehničari na terenu su stalno u vezi sa centralom te se sinergijski rješava svaki problem. Često se i poznaju zbog čestih edukacija i treninga koje koncern organizira, ali i ispomoći na koju odlaze naši ljudi u inozemstva, a stranci dolaze tu. Sanjin Mrkić, voditelj EHS-a u hrvatskom Siemensu, kaže da su u nekoliko godina uspjeli napraviti u našoj zemlji centar izvrsnosti, što im priznaju i u čitavom koncernu. "Vjetrom se u Hrvatskoj bavimo četiri godine. Kvalitetna selekcija ljudi, puno rada, i značajna uložena sredstva u edukaciju i vrhunsku kvalitetu kadra, doveli su do toga da smo mi postali nukleus izvrsnosti koji će se koristiti u Siemensovoj ekspanziji u regiji", navodi Mrkić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!