Vijesti / Hrvatska

Sanacija i prodaja bile su nužne, dokazi su HPB i Croatia banka

Autor: Ana Blašković

23. travanj 2015. u 22:00

Država je prodajom šest saniranih banaka zaradila sedam milijardi kuna, poručeno je s okruglog stola HUB-a.

Jedan od najvećih mitova privatizacije, onaj o sanaciji banaka, dobio je ozbiljan, iako pomalo zakašnjeli, odgovor.

već od 5 € mjesečno

Pretplatite se na Poslovni dnevnik

Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.

Pretplati se i uštedi

Izravna sanacija šest banaka od 1995. do 2000. koštala je oko 13 milijardi kuna, a potom su prodane za sedam milijardi kuna. Najbolji odgovor je li se sanacija isplatila je njihovo uspješno poslovanje, poručeno je s okruglog stola HUB-a "Sanacija banaka u Hrvatskoj: 15 godina poslije". Autor analize Velimir Šonje smatra da je ona bila potrebna jer i danas postoje mitovi o troškovima i koristima te da li ih je trebalo privatizirati. "Jedan od mitova je da je sanacija stajala oko 80 milijardi kuna, a da je prodajom država uprihodila 5 do 7 milijardi kuna", kazao je Šonje istaknuvši da to nije točno već da je u sanaciju PBZ-a, Splitske, Slavonske, Dubrovačke, Riječke i Croatia banke, utrošeno 12,9 milijardi kuna.

Jedan od najvećih mitova privatizacije, onaj o sanaciji banaka, dobio je ozbiljan, iako pomalo zakašnjeli, odgovor.

Izravna sanacija šest banaka od 1995. do 2000. koštala je oko 13 milijardi kuna, a potom su prodane za sedam milijardi kuna. Najbolji odgovor je li se sanacija isplatila je njihovo uspješno poslovanje, poručeno je s okruglog stola HUB-a "Sanacija banaka u Hrvatskoj: 15 godina poslije". Autor analize Velimir Šonje smatra da je ona bila potrebna jer i danas postoje mitovi o troškovima i koristima te da li ih je trebalo privatizirati. "Jedan od mitova je da je sanacija stajala oko 80 milijardi kuna, a da je prodajom država uprihodila 5 do 7 milijardi kuna", kazao je Šonje istaknuvši da to nije točno već da je u sanaciju PBZ-a, Splitske, Slavonske, Dubrovačke, Riječke i Croatia banke, utrošeno 12,9 milijardi kuna.

Doda li se osam milijardi kuna obveza prema Pariškom i Londonskom klubu, te 20-ak milijardi kuna tzv. Velikih obveznica za sanaciju gospodarstva i staru deviznu štednju, što se ne može smatrati sanacijom banaka, već fiskalnim trošakom raspada Jugoslavije, trošak je i dalje daleko manji od 80 milijardi o kojima se godinama govori. Ni prihod od prodaje ne staje samo na uplaćenih sedam milijardi kuna: treba mu dodati još i 3,9 milijardi kuna procijenjene vrijednosti dionica prenesenih u portfelj DAB-a za kuponsku privatizaciju te 8 milijardi kuna vrijednosti dionica banaka koje su još uvijek u imovini DAB-a.

No, najveća korist od sanacije je što su banke potom privatizirane i danas posluju bez problema, za razliku od državnih HPB-a i Croatia banke, ali i u činjenici da je Hrvatska jedna od rijetkih koja u krizi nije morala spašavati banke. Borislav Škegro, tada izravno zadužen za sanaciju, istaknuo je da za njezino razumijevanje treba shvatiti i da u to vrijeme bankarstvo u današnjem smislu nije niti postojalo."Sanacija zato zapravo nije bila samo sanacija banaka već sanacija svih najvećih hrvatskih poduzeća koja su bila u portfeljima tih banaka", istaknuo je Škegro.

hrvatska bankarska industrija

Hrvatska udruga banaka HUB

Velimir Šonje

Autor: Ana Blašković

23. travanj 2015. u 22:00

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Komentari (5)

Pogledajte sve

samobor1 25.05.2015. u 10:30

Nema komentara . Zašto ?

samobor1 23.05.2015. u 10:12

Goran Marić pred dupkom punom dvoranom predstavio knjigu ‘Slom lažnog proroštva’

Jučer je gostovao u ” Bujici ” i izjavio da će se boriti za obeštećenje dioničarima Croatia banke , njih oko 5000 kojima su otete njihove dionice .
Tužbe su mnogi podigli i još do danas nisu riješene .Mnogo je dioničara u dijaspori i to je velika sramota i neprocjenjiva šteta koja je učinjena , zahvaljujući tadašnjem guverneru .

galico 24.04.2015. u 09:08

Vrhunski cinizam…
Bivše državne banke i sadašnje državne banke su davale neselektivno kredite, prema političkim vezama..Krediti se baš i nisu vraćali pa smo mi eto morali to sanirati..Banke su gubile novac
Nakon što smo prodali banke strancima eto one su postale profitabilne no pitanje je za koga i kakve koristi od toga, te posebno na koji način su postale profitabilne tj na čiji račun…
Nakon što su prodane strancima banke su se naklatile na državne obveznice,na državna jamstva, poticali smo im stambenu štednju, potičemo im ulaganja u tzv. dobrovoljne mirovinske fondove, moramo im odvajati novac u drugi stup kojim upravljaju s njima povezana društva a ne smijemo raspolagati tim novcima iako je to kao naša privatna imovina. Nije bilo dovoljno što smo im pokrili poslovne rizike kroz maloprije objašnjene načine nego su i tečajne rizike prebacili na građane i poduzeća što ne bi nikako mogli u svojim matičnim zemljama…
Definitivno su uspješne banke…Uspjelo im je u skladu sa centralnom bankicom dovesti do eksplozije uvoza, javnog duga i posljedično enormnog iznosa za kamate
stvoriti i ogormnu nezaposlenost…
Definitivno treba Johnu Perkinsu piscu hita Ispovijesti ekonomskog ubojice predložiti da napravi nastavak svoje uspješnice ali ovaj put kao primjer ne treba uzeti zemlje Latinske Amerike….
Poant

Highroller 24.04.2015. u 08:30

MIslim stvarno. HPB i Croatia banka su samo dokaz da mi neznamo apsolutno ničim upravljati. Stranci su kupili naše banke i ostvaruju extra profite, a naše dvije banke jedva spajaju kraj s krajem. Dokaz su Ptoega i HPB. Gdje je god naše gore list, sve se pokrade i uništi. Što drugo reći nego da smo iznimno nesposobna nacija puna lopova i muljatora i političara sitnih interesa. Primaran dokaz je deficit državnog proračuna, enorman javni dug koji će na kraju sjesti na žeđa poreznih obveznika dok oni koji troše proračunska sredstva žive kao bubreg u loju. Npr. Merzelica iz Siska mrke lovu i za kaznu je premjeste u sabor na plaću od 15.000,00 kn. pametnom dosta:-)