Samo dugovi za plaće svaki dan rastu za više od milijun kuna

Od 800 do milijardu eura stoji državu stečaj Uljanik grupe/ Duško Marušić /PIXSELL Od 800 do milijardu eura stoji državu stečaj Uljanik grupe/ Duško Marušić /PIXSELL

Zašto se politika nema snage izjasniti hoće li Uljanik i 3. maj zadržati na životu, pitaju se svi u postupku.

Protekli vikend nije bilo, kako je to najavio ministar gospodarstva Darko Horvat, sastanaka i početka pregovora između predstavnika Vlade, Uprave Uljanika i strateških partnera Brodosplita i Fincantierija oko pozicija s kojih će ući u rješavanje krize pulskog i riječkog brodogradilišta.  Odgođeno je i donošenje odluke o isplati naručitelja jaružala Jan de Nula, čime bi Vlada omogućila smanjenje tereta državnom proračunu po izdanim jamstvima za oko 100 milijuna eura.

Njihova ponuda na stolu je bila do petka, kada se održavala i sjednica Vlade. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvu financija nije niti podnesen zahtjev za takvu transakciju, no, izvori iz Vlade kažu kako to ne isključuje mogućnost da se s naručiteljem broda slučaj ipak riješi.

Ono što sve u Puli zabrinjava jest hoće li, kao što je to bilo najavljeno i od samog ministra gospodarstva, nakon toga brod koji su gradili biti otegljen u Trst i tamo dovršen. Mogućnost da kupac brod ne dovrši u Uljaniku tumače poražavajućim za svoje šanse i de facto dizanjem ruku od opstanka dva brodogradilišta. 

Šute u IDS-u i SDP-u
Zašto se vladajuća politika nema snage izjasniti hoće li Uljanik i 3. maj zadržati na životu, te zašto se otvoreno još uvijek ne razgovara o brojkama i onome što je ponuđeno na stolu, pitaju se sve strane u ovom postupku.  O tome treba li država preuzeti financijske obveze ne izjašnjavaju se otvoreno niti oporbene političke opcije, IDS i SDP, koje na područjima ova dva škvera vladaju od osamostaljenja države.

 

10 milijuna

eura državni su dugovi za isplatu tri minimalca

Odugovlačenje u ovom slučaju nije saveznik niti škverovima i njihovim poslovnim partnerima, a niti državnom proračunu. Svakim danom samo za plaće generira se novi trošak od preko milijun kuna, a neke su procjene da je od jeseni, od kada je postalo jasno da Danko Končar neće preuzet Uljanik, stvoreno gotovo 80 milijuna eura novih gubitaka.  Upravo stoga što u Vladi od početka slučaju nisu ozbiljno pristupili sada i isplivavaju različite procjene dubioza pulske grupacije.

Nakon obavljenog dubinskog snimanja odabrani strateški partner Tomislav Debeljak je došao do vrtoglavih 1,4 milijarde eura tereta koje bi prije preuzimanja trebala preuzeti država kao najveći vjerovnik.  Iz Uljanika i resornih ministarstava financija i gospodarstva te su podatke s nevjericom dočekali, no od tada sa svojim procjenama još ne izlaze.

Nema sumnje da su sve računice za državu poražavajuće, a najviše to što je od kraja 2017., od kada se rješava slučaj, zbog odugovlačenja i otkazivanja brodova i sama pridonijela većim troškovima, prvenstveno za sebe. 

Stoga će i u slučaju stečaja najveći teret pasti upravo na proračun. Najveći dio odnosi se na jamstva s kamatama, oko 650 milijuna eura, uz mogućnost da se taj iznos isplatom 22 milijuna eura Jan de Nulu umanji za sto milijuna. 

Oko 70 milijuna eura potraživanja po kreditima ima i HBOR, a iako procjene ovise od izvora do izvora, postojeći su dugovi prema HEP-u, za komunalne usluge i koncesije, te porezne obveze izuzev za plaće oko 35 milijuna eura. Među ostalim, isplatama tri minimalca nastala su i dugovanja Agenciji za isplatu radničkih plaća, oko 10 milijuna eura, a u slučaju stečaja toliki iznos će radnicima biti dodatno isplaćen.  

Sastanak sa sindikatima
U izračunu šteta stečaja za državu u pravilu se ovdje staje, no one su značajno veće ubroje li se davanja za plaće i doprinose koje se neće imati iz čega naplatiti, troškovi koji nastaju zbog nedovršenih brodova, sudskih sporova, kao i gubitaka koji će se preliti zbog nenaplaćenih potraživanja kooperanata i dobavljača brodogradilišta. Za otkazane brodove, primjerice, naručeno je stotine milijuna eura roba, od čega je nešto isporučeno.

Ukratko, procjene troška stečaja za državu kreće od minimalno 800 milijuna do preko milijarde eura.  Službenci i pravnici ministarstava financija i gospodarstva ovih su dana, prema najavama ministra Horvata, češljali i analizirali raspoložive podatke, a trebali su ih već raspraviti sa strateškim partnerom i potom koalicijskim partnerima aktualne Vlade. To se još nije dogodilo, a za danas je zakazan samo jedan sastanak na temu Uljanika, sa sindikatima. 

3. maj

Radnici žele stečaj?
Vladin poziv državnim institucijama za deblokadu 3. maja, kako bi se na ročištu u utorak izbjegao stečaj, velikim dijelom je već prihvaćen, a pitanje je u kojoj mjeri će blokade povući privatne pravni i fizičke osobe. Iz redova sindikata 3. maja prikupljaju se potpisi potpore otvaranju stečaja(!?), no ako i malim dijelom račun ostane u "crvenom", pravnici kažu da to ne mora značiti otvaranje stečaja, jer se u praksi već događalo da sud prolongira prethodni stečajni postupak. 

Komentari (6)
  • bergeistra
    bergeistra 11:36 11.3.2019.

    Neobično, ali u Jutarnjem istu ovakvu matematiku obrazlaže Tomislav Debeljak.
    Gdje su ona lijepa vremena kad je bilo pametno ići u restrukturiranje i platiti 300 milijuna eura, jer bi stečaj koštao 600?
    Ah da, ostala su u prvoj polovici 2018. godine…

  • purCo
    purCo 10:50 11.3.2019.

    Vlada odugovlačenjem donošenja rješenja, svakoga dana hrvatske radnike opterećuje s 1mil. kn za hrvatske neradnike, tamo bi bilo poželjno jedno masovno zatvaranje, koje bi završilo konačnim zatvaranjem i brodogradilišta.

  • Kirin
    Kirin 9:57 11.3.2019.

    Radnici su otišli, a ostali ovi u uredima i sad ucijenjuju! Zašto, oni koji nemjau ogledalo, ne pitaju tko je odgovoran (kriv)?

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!